Pred istražne suce županijskih sudova trebali bi se u idućim mjesecima naći zahtjevi da odobre tajna praćenja zbog brojnih novih akcija koje poduzimaju Uskok i Državno odvjetništvo. U prvom redu to bi se moglo odnositi na prisluškivanje telefonskih razgovora onih sudaca u koje se sumnja da primaju mito. Iste aktivnosti trebale bi se ticati i pojedinih pripadnika liječničke struke kao i onih političara za koje se sumnja da su korumpirani. Pratit će se njihova elektronska pošta i SMS poruke, koje su tehnički složeniji zadatak. Takav razvoj događaja čini se predstoji na području borbe protiv korupcije. Vlada ga vrlo jasno signalizira u okviru novog Akcijskog plana za obračun s korupcijom u politici, sudstvu i zdravstvu, koji su percipirani kao najkoruptivnija područja. Zašto Banski dvori očekuju da će ovaj put tužilaštvo i Uskok djelovati uspješno? Kako je upravo taj Akcijski plan izašao iz sfere tajnosti, to bi trebalo označiti novu, višu fazu koja i počinje jer je završen niz pripremnih aktivnosti. Iako se pripremna i operativna faza službeno ne razdvajaju, najava početka primjene Akcijskog plana ne može značiti da se nadležni u Uskoku tek sada trebaju početi pripremati, nego znači da se već na terenu u tajnosti pokreću neke akcije.

Da bi i uslijedili vidljivi rezultati koje Vlada traži poput, primjerice, prvih optuženja, najprije trebaju biti uspješno završene te tajne akcije praćenja u kojima su skupljeni zakonski valjani dokazi. Vlada je za taj zadatak pripremila teren. Novi su propisi koji uređuju sustav praćenja koje provode sigurnosne službe, pa je bitno olakšano prikupljanje baš takvih dokaza koje će sudovi teško moći odbaciti kao pravno nevaljane.
Izvršne su normativne promjene u pogledu rada tajnih i sigurnosnih službi što se smatra tehničkom pretpostavkom za efikasnije otkrivanje korupcije, a ti propisi stupaju na snagu za koji dan. Uključivanjem operativnih tehničkih centara tajnih službi u antikorupcijske akcije u okolnostima poboljšanih propisa koji uređuju sustav tajnog praćenja trebalo bi skupljati dokaze koji neće moći padati “u vodu”. Dosad su u sličnim akcijama dokazi prikupljani u mnogo širem segmentu od onog okvira tajnog praćenja kojeg je odobrio istražni sudac. To se s razlogom smatralo najčešćom preprekom uspješnom dovršetku svih dosad vođenih akcija. Nitko nije kontrolirao što se događalo nakon što su nadležni suci odobrili akcije tajnog praćenja, a pod formom sudskog naloga radilo se svašta. U slučajevima u kojima se tako i utvrdilo da je bilo korupcije, nezakonito ponašanje koje je bilo činjenično verificirano nije moglo biti na sudu iskorišteno jer se zasnivalo na nezakonitom dokazu.
Izvršenim poboljšanjem sustava tajnog praćenja kojim je omogućeno prikupljanje zakonski valjanih dokaza ujedno je stvorena i brana šikaniranju građana. Kao što se temeljna ustavna prava smiju kršiti samo u opravdanim slučajevima, kakav jest borba protiv korupcije, tako se samo na ispravan način smije doći do kaznenog optuženja.
Iako za antikorupcijske akcije sve to znači bitno bolje normativne uvjete, nedovoljno stručno obučeni kadrovi tužilaštva i Uskoka i dalje mogu biti otežavajući faktor. Imamo li tu “vojsku” stručnjaka i operativaca pokazat će nam šefovi tih tijela, koji će morati reći “za mnom”.