Europa mora ubrzati ulaganja u energetiku i smanjiti regulatorna ograničenja ako želi osigurati priuštivu energiju i zadržati konkurentnu industriju, poručio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na konferenciji „Priuštiva Europa – Energija i stanovanje za bolji život”.
Šušnjar se pritom osvrnuo na nedavne posjete Kini i Južnoj Koreji, gdje je, kako je rekao, vidio znatno bržu provedbu velikih industrijskih i energetskih projekata.
„Moramo shvatiti da ostatak svijeta ne čeka dok mi donosimo još jednu strategiju, još jednu regulativu i još jedno ograničenje. Dok mi raspravljamo, drugi grade. Dok mi propisujemo, drugi proizvode”, rekao je Šušnjar.
Ocijenio je da cijena energije danas izravno određuje konkurentnost proizvodnje, investicije i radna mjesta, ali i životni standard građana.
Energija postala pitanje industrijske konkurentnosti
Šušnjar se zauzeo za tehnološki otvoren pristup energetskoj tranziciji, odnosno model koji bi istodobno omogućio smanjenje emisija, sigurnu opskrbu i konkurentne cijene energije.
Europski povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen također je na konferenciji izdvojio visoke cijene energije, ovisnost o uvozu i geopolitičke poremećaje kao ključne izazove za Europu. Komisija kao prioritete navodi povećanje domaće proizvodnje energije, obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i snažnije povezivanje energetskih sustava članica.
Pitanje konkurentnosti posebno je važno za europsku industriju, koja se istodobno mora nositi s višim energetskim troškovima i snažnom konkurencijom iz SAD-a i Azije.
Hrvatska želi ojačati ulogu energetskog čvorišta
Govoreći o hrvatskoj poziciji, Šušnjar je izdvojio LNG terminal na Krku, JANAF, domaću proizvodnju plina i ulaganja u plinsku infrastrukturu.
Kapacitet LNG terminala na Krku povećan je na 6,1 milijardu prostornih metara plina godišnje, dok se paralelno nadograđuje transportna mreža prema Sloveniji i Mađarskoj.
Vrijednost povezane investicije u plinsku infrastrukturu iznosi oko 558 milijuna eura, a završetak ključnih radova planiran je do kraja 2026. godine.
Šušnjar smatra da ti projekti više nisu važni samo za Hrvatsku.
„To nisu samo hrvatski projekti. To je europska energetska sigurnost na terenu”, poručio je.
Hrvatska LNG terminalom i JANAF-om nastoji dodatno ojačati ulogu energetskog pravca prema srednjoj i jugoistočnoj Europi, posebno u kontekstu smanjivanja ovisnosti o ruskim energentima.
Hrvatska i Rumunjska razgovaraju o novim povezivanjima
Šušnjar je na marginama konferencije razgovarao i s rumunjskim ministrom energetike o jačanju regionalne energetske suradnje.
Među temama bili su LNG terminal na Krku, JANAF te rumunjski projekt Neptun Deep u Crnom moru, kao potencijalno komplementarni izvori i pravci opskrbe za srednju i jugoistočnu Europu.
Razgovaralo se i o nuklearnoj energiji te mogućnosti razmjene iskustava s Rumunjskom, koja već raspolaže nuklearnim proizvodnim kapacitetima.
Zagreb danas domaćin ministarskog sastanka
Energetska pitanja nastavljaju se raspravljati i danas, kada je Hrvatska domaćin ministarskog sastanka CESEC-a, inicijative za energetsko povezivanje srednje i jugoistočne Europe.
Na dnevnom redu su elektroenergetske i plinske interkonekcije, ubrzavanje ulaganja u mrežu, obnovljivi izvori, elektrifikacija i daljnje smanjivanje ovisnosti regije o ruskim fosilnim gorivima.
Europska komisija CESEC smatra važnim mehanizmom za brže povezivanje regionalnih tržišta i uklanjanje infrastrukturnih uskih grla, što se izravno nadovezuje na Šušnjarovu poruku da Europa više nema prostora za dugotrajnu provedbu strateških odluka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu