Europska središnja banka (ECB) trebala bi pažljivo kontrolirati poskupljenja u sektorima diskrecijske potrošnje, poput turizma, kako bi spriječila negativne posljedice po radnike koji spadaju među najranjivije skupine u društvu, upozorili su stručnjaci.

ECB cilja stopu inflacije u eurozoni od dva posto, otklanjajući prijedloge da se okrene temeljnoj inflaciji i pokazateljima koji uključuju stavke poput troškova stanovanja, uz obrazloženje da bi mogli stvoriti konfuziju.

Ciljanje ukupne stope inflacije šteti radnicima s niskim primanjima i dovodi do lošijeg ishoda za društvo u cjelini, tvrde autori dokumenta pripremljenog za Forum ECB-a o središnjem bankarstvu, koji će idući tjedan biti održan u Sintri u Portugalu.

Njihov prijedlog polazi od pretpostavke da podizanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija smanjuje diskrecijsku potrošnju znatno više no što je potrebno, što znači i slabiju potražnju za radnom snagom.

KONTROLIRANO JAČANJE

ECB: Jači euro smanjuje inflaciju, ali carine mogu usporiti rast

„Ti sektori zapošljavaju veći udio radnika s niskim primanjima koji jedva sklapaju kraj s krajem, a njihova je potrošnja jako osjetljiva na fluktuacije u dohotku“, navodi se u dokumentu.

To znači da će kućanstva s vremenom manje trošiti i na robu i usluge koji su im nužni. Ciljajući rast cijena u segmentu diskrecijske potrošnje središnja banka potaknula bi kućanstva da je smanjuju postupno, što bi pak ublažilo negativne posljedice po zapošljavanje radnika u tim sektorima koji jedva sklapaju kraj s krajem, tvrdi se u dokumentu.

Takva monetarna politika bila bi možda fleksibilnija, ali “stabiliziranje” inflacije u segmentu diskrecijske potrošnje omogućilo bi gospodarstvu da se učinkovitije približi potencijalu rasta, zaključuju autori.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost