Kad ste kod kuće i gledate seriju na laptopu ili radite s udaljenog računala, najvjerojatnije ste spojeni na Wi-Fi. Taj signal dolazi s rutera koji koristi bežični spektar, nevidljiv, ali iznimno vrijedan i ograničen resurs. Istovremeno, dio tog istog spektra potreban je i mobilnim mrežama, poput 5G ili budućeg 6G, kako bi korisnicima omogućile brzo surfanje u pokretu, posebice u napučenim urbanim područjima gdje je potreban veći kapacitet i manja latencija, pa i za autonomna vozila i pametnije gradove. Je li važniji dobar Wi-Fi ili kvalitetniji mobilni signal u napučenim mjestima? Ovo je pojednostavljeno objašnjenje bitke koja se upravo zahuktala u Europi za dodjelu gornjeg 6 GHz frekvencijskog pojasa.

Pritisak moćnih lobija

S jedne strane nalazi se industrija koja razvija Wi-Fi tehnologiju, a s druge mobilni operatori koji grade mreže budućnosti. U središtu je pitanje kontrole nad frekvencijama koje sve više znače i kontrolu nad dijelom digitalne ekonomije, ali i budućnost kvalitetnih i naprednih komunikacija za sve korisnike. U toj borbi temelj je regulatorna odluka, a obje strane snažno lobiraju kako pred Europskom komisijom tako i kod nacionalnih regulatora. Europska unija sada treba odlučiti kako će se u budućnosti koristiti ovaj frekvencijski pojas, a kad kažemo budućnosti, uglavnom mislimo na razdoblje nakon 2030. godine.

Krenimo redom, dakle, bežični spektar temelj je svake moderne komunikacije. Riječ je o ograničenom resursu koji omogućuje rad Wi-Fi mreža, mobilnih mreža, satelitskih veza i drugih tehnologija. Gornji dio 6 GHz pojasa (od 6.425 do 7.125 MHz) postao je središte tehnološke borbe jer omogućuje vrlo velike brzine prijenosa podataka i široku primjenu, od brzog interneta kod kuće do naprednih mobilnih usluga u pokretu, osobito u urbanim zonama s velikom koncentracijom korisnika.

Europski telekomi, njih 12, među kojima su Vodafone, Deutsche Telekom, Orange i Telefonica, pisali su Europskoj komisiji i upozoravaju da bi Europa mogla zaostati za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom u razvoju 6G tehnologije ako ne omogući korištenje cijelog gornjeg 6 GHz pojasa isključivo za mobilne mreže. Telekomi traže ekskluzivan pristup ovom spektru, smatrajući ga ključnim za buduće usluge, veće brzine i kapacitet te za gospodarski rast, jer, pišu, procjenjuje se da će mobilna industrija do 2030. pridonositi 8,4 posto globalnom BDP-u. Tehnički gledano, operatori tvrde da 6G mreže trebaju spektar sličan pojasevima od 3,6 GHz, koji su bili ključni za 5G. Gornji 6 GHz pojas omogućio bi gradnju mreža velikog kapaciteta, što je presudno za nove usluge poput autonomnih vozila, pametnih gradova i industrije 4.0. Bez tog spektra, europske 6G usluge bile bi ograničene, a Europa bi izgubila priliku za vodeću ulogu u novoj tehnološkoj eri. S druge strane, Dynamic Spectrum Alliance (DSA) i 58 drugih organizacija iz industrije tvrde da je otvaranje gornjeg 6 GHz pojasa za Wi-Fi ključno za digitalnu transformaciju Europe. Jer, kažu, Wi-Fi je već danas temelj povezivosti u domovima, uredima, školama i industriji. Bez dodatnog spektra, europske tvrtke i građani mogli bi se suočiti s većim troškovima i slabijom dostupnošću novih tehnologija. DSA upozorava da, jednako kao i telekomi, Europa već zaostaje za SAD-om i Azijom u usvajanju najnovijih Wi-Fi standarda, što negativno utječe na konkurentnost i inovacije. Važno je naglasiti da u Europskoj uniji Wi-Fi usluge mahom pružaju upravo telekomi, koji korisnicima nude pakete fiksnog interneta i bežične pristupne točke. Time se dodatno zamagljuje granica između “Wi-Fi industrije” i telekoma, što ovu regulatornu raspravu čini još složenijom.

Željko Batistić, potpredsjednik je za tehnologiju u United Grupi

Operatori jedinstveni u poruci: Europa mora osloboditi 6GHz za 6G

Raspitali smo se kod domaćeg regulatora, HAKOM-a, koji kaže da je spektar osnovno “gradilište” operatora elektroničkih komunikacija. Mobilni operatori kupuju spektar na dražbama i koriste ga ekskluzivno za svoje mreže, dok se za Wi-Fi koristi nelicencirani spektar, dostupan svima bez pojedinačnih dozvola. HAKOM ističe da “mobilna industrija gornjih 6 GHz planira koristiti kao kapacitivni sloj, odnosno za pokrivanje područja s velikom potrebom za kapacitetom, najčešće urbanih zona. Međutim, upravo su to područja s najvećom koncentracijom Wi-Fi korisnika (RLAN). “Gornjih 6 GHz neće riješiti pitanje pokrivanja slabo naseljenih ruralnih područja gdje ne postoji komercijalni interes i to je jedan od faktora koji treba imati u vidu”, naglašavaju u HAKOM-u.

Je li kompromis pravo rješenje?

Inače, kažu u HAKOM-u, pitanje korištenja ovog pojasa otvoreno je još od 2019. godine i Svjetske radiokomunikacijske konferencije (WRC), gdje je pojas identificiran i za mobilne mreže i za Wi-Fi. Odluka na razini EU još nije donesena, ali očekuje se kompromis: dio pojasa za Wi-Fi (posebno u zatvorenim prostorima), dio za mobilne mreže (za 6G), a možda i dijeljeni modeli (npr. Wi-Fi samo “indoor”, mobilne mreže s ograničenom snagom). “Tehnički gledano, Wi-Fi je najčešće “zadnji korak” do korisnika, osobito u domovima, i većina internetskog prometa prolazi upravo kroz Wi-Fi mreže. Oprema za Wi-Fi 6E već postoji i koristi gornji 6 GHz pojas, dok oprema za 6G tek treba biti razvijena”, objašnjavaju u HAKOM-u. Mobilna industrija tvrdi da su slični pojasevi već zauzeti i da je gornji 6 GHz jedina realna opcija za budući razvoj. Pravovremena odluka omogućila bi im razvoj potrebne opreme.

HAKOM također ističe važan aspekt postojećih korisnika spektra. “U Hrvatskoj se gornji 6 GHz koristi za mikrovalne veze, koje su ključne za povezivanje baznih stanica, a u EU postoje i satelitske veze, radioastronomija i satelitsko istraživanje Zemlje. Wi-Fi u zatvorenim prostorima može koegzistirati s postojećim korisnicima, dok mobilne mreže to ne mogu, za njih bi trebalo “očistiti” pojas, što predstavlja dodatni izazov.” Regulatori naglašavaju da je prioritet zaštita interesa građana i gospodarstva, a ne samo jedne industrije. No, kako sami priznaju, to nije jednostavno odrediti jer su u pozadini snažni lobiji i veliki ekonomski ulozi. Zanimljivo je da obje strane, i telekomi i Wi-Fi industrija, tvrde da će Europa zaostati u svjetskoj utrci, ako ne prevlada njihov pristup. SAD je već otvorio cijeli gornji 6 GHz pojas za Wi-Fi, Kina ga, pak, koristi za 5G i 6G, dok Europa još traži optimalno rješenje iako, zasad, naginje kompromisu. Odluka koja se donese utjecat će na razvoj tehnologije, cijene opreme i dostupnost usluga u idućem desetljeću.•

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji