Skloni smo uzimati zdravo za gotovo infrastrukturu na kojoj funkcioniraju naša gospodarstva i društva – sve dok nešto ne pođe po zlu. Samo pitajte stanovnike Španjolske i Portugala, koji su se iznenada suočili s potpunim nestankom struje prošlog travnja, kada je niz kaskadnih naponskih udara isključio njihove električne mreže.

Španjolska i Portugal sada provode golema ulaganja u jačanje otpornosti svojih mreža. Međutim, građani ne bi trebali čekati do nakon katastrofe da se njihovi čelnici obvežu na ulaganje u ključnu infrastrukturu, što danas uključuje usluge u “oblaku”.

Američki monopol

Od pohrane i sigurnosnog kopiranja podataka do pokretanja i implementacije sustava umjetne inteligencije, “oblak” podupire digitalno gospodarstvo. Ali, kontrola nad tom infrastrukturom vrlo je koncentrirana, sa samo tri američke tvrtke – Amazon, Google i Microsoft – koje kontroliraju više od 60 posto globalnog tržišta. Kao posljedica toga, prekid samo jedne od ovih usluga može koštati globalno gospodarstvo milijarde dolara. To nije nevjerojatan scenarij. Zapravo, takvi se prekidi redovito događaju. Samo prošlog mjeseca, prekid rada Amazon Web Servicesa (AWS) poremetio je funkcioniranje tisuća usluga diljem svijeta, uključujući aplikacije za razmjenu poruka, bankarske platforme i kućne sigurnosne kamere. Nekoliko dana kasnije, Microsoft Azure pretrpio je sličan globalni prekid.

Do sada su takvi događaji bili slučajni, ali infrastruktura u “oblaku” mogla bi se koristiti kao geopolitičko oružje. Budući da tri glavna pružatelja usluga djeluju pod jurisdikcijom SAD-a, podložni su hirovima američkih vlasti, koje bi ih mogle prisiliti da obustave usluge kao sredstvo kažnjavanja ili prisile – i to nije nerealno. Nakon što je Međunarodni kazneni sud krajem prošle godine izdao naloge za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegova bivšeg ministra obrane Yoava Gallanta, američki predsjednik Donald Trump uveo je sankcije glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda, Karimu Khanu, a Microsoft je otkazao njegov e-mail račun. Uznemirujuća stvarnost je da postoji sigurnosni prekidač na većem dijelu globalne digitalne ekonomije, a Trump ga može okrenuti kad god to poželi.

Ako su usluge u oblaku koje pružaju ovi američki divovi toliko tehnološki napredne – zahtijevaju tako rijetku stručnost i vrlo složenu i skupu opremu – da im drugi ne bi mogli lako parirati, onda bi rizik mogao biti vrijedan preuzimanja. Ali nisu: europske tvrtke već imaju mogućnost upravljanja visokokvalitetnim uslugama u oblaku. Jedini razlog zbog kojeg su ove tri američke tvrtke – dvije proglašene monopolistima i jedna navodno – postigle dominaciju na prvome mjestu je taj što su osvojile dovoljno vrijednosti drugdje u digitalnom skupu da subvencioniraju svoje preuzimanje tržišta oblaka.

Kako rizici od tog gotovo monopola postaju sve očitiji, sve veći broj korporativnih i javnih naručitelja razmatra alternative. To je u skladu s ciljem predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, koji je prvi put artikuliran 2019., da se postigne europski “tehnološki suverenitet” – pothvat koji bi obuhvatio ne samo usluge u “oblaku”, već i cijeli digitalni snop.

Iako je Europa do sada ostvarila mali napredak na tom planu, američki divovi u oblaku rade na uklanjanju prijetnje svom tržišnom udjelu: počeli su nuditi opcije “suverenog oblaka”, koje navodno mogu zadovoljiti europske “jedinstvene potrebe za digitalnim suverenitetom”. Tvrdnja je smiješna. Suverenitet podrazumijeva mogućnost postavljanja vlastitih pravila u vlastitoj jurisdikciji, a to američki pružatelji usluga u oblaku ne mogu ponuditi Europi.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Kako bi ostvarila stvarni napredak prema digitalnom suverenitetu, Europa mora prihvatiti strategiju “razvrgni i izgradi”. Dio “razvrgavanja” usredotočen je na rasformiranje ukorijenjenih monopola. U tu se svrhu Europa može osloniti na postojeće instrumente za provedbu tržišnog natjecanja, kao što je Akt o digitalnim tržištima, koji se trenutačno uglavnom ne koristi. Ali, također mora ojačati te instrumente, povećanjem osoblja za provedbu. Isto tako, netransparentni bilateralni pregovori između Europske komisije i tehnoloških tvrtki moraju ustupiti mjesto otvorenim procesima postavljanja standarda, čime bi se proširio skup stručnjaka koji doprinose korektivnim mjerama Akta o digitalnim tržištima.

Inicijativa Eurostack

Komponenta “izgradnje” ove strategije podrazumijeva utvrđivanje nedostataka Europe u suverenoj digitalnoj infrastrukturi i njihovo rješavanje na sektorskoj osnovi. Kad je riječ o uslugama u “oblaku”, prvi korak može biti osiguravanje usklađenosti javne nabave relevantnih usluga s ciljevima europskog suvereniteta.

U širem smislu Europska unija trebala bi osmisliti industrijsku politiku koja potiče razvoj ključnih tehnoloških kapaciteta, po mogućnosti, vođena inicijativom Eurostack ili novoosnovanim Konzorcijem za europsku digitalnu infrastrukturu – zajednički digitalni resursi. Projekti u nastajanju kao što su Eurosky i Staan, ako budu dovoljno financirani, mogli bi podržati ove pothvate. Prijedlog Airbusa za umjetnu inteligenciju – prema kojem bi srednje sile surađivale na stvaranju javne tvrtke za umjetnu inteligenciju, slijedeći model koji je stvorio Airbus 1970. – također zaslužuje razmatranje.

Prošlomjesečni prekidi rada Amazon Web Servicesa i Microsoft Azurea još jednom su istaknuli rizike koje predstavlja potpuna kontrola američkih tehnoloških tvrtki nad europskom digitalnom infrastrukturom. Čelnici EU-a moraju učiniti sve što je potrebno da ih ublaže prije nego što bude prekasno.

© Project Syndicate, 2025.