Oporavak hrvatskog gospodarstva ove će godine biti relativno spor, a rast BDP-a će teško ostati oko razine nule, procijenio je izvršni direktor Raiffeisen International-Bank holdinga Herbert Stepic u obraćanju novinarima na konferenciji EBRD-a.

Osvrćući se na tijek krize, čelnik Raiffeisena pod kojom posluje i domaća Raiffeisen banka kazao je kako je na tržištu dugo vremena vladao negativan sentiment, no sada se fokus promijenio s regije, implicirajući probleme (re)financiranja grčkog duga. “Ipak često se zaboravlja da je period ekonomskog uzleta trajao dulje nego ikad”, naglasio je. Iako je kriza jako udarila čitavu CEE regiju, bolje su prošle one zemlje čiji je inozemnog dug bio tako strukturiran da u njemu ne prevladavaju oni kratkoročni, a i dalje su problem loši krediti koji će svoj vrhunac dosegnuti do kraja ove godine, nakon čega slijedi oporavak“, kazao je Stepic.

Važnom je ocijenio ulogu međunarodnih insitucija i MMF-a u stabiliziranju panike oko Grčke, naglasivši da je ekonomska situacija u CEE regiji ”potpuno drugačija“, a likvidnost više nije problem. Negativne posljedice krize, požalio se Stepic, jest ta da se sve bankare ”trpa u isti koš, iako mi nismo imali nijedan toksični papir“, a regulatori od nas traže da ne isplaćujemo dividende, a raste i pritisak poreznih vlasti na oporezivanje dobiti”.

Kad je riječ o budućnosti regije, Raiffeisen i dalje ima jasnu strategiju. “Snažno vjerujem u CEE regiju, nisam iluzionist, već samo vjerujem u biznis. Jasno želim reći da ćemo u Raiffeisenu i dalje rado pozajmljivati svim zemljama regije, uključujući i Mađarsku, i spremni smo i dalje podupirati gospodarstva. Regija će u budućnosti i dalje biti motor europskog rasta, a razlog je jednak kao i prije: nakon 50 godina komunizma postoje velike praznine u ekonomiji i društvu koje treba popuniti”, istaknuo je Stepic.

Na pitanje novinara kako to da se u agregiranim bilancama banaka ne vidi snažnija orijentacija prema gospodarstvu i proizvodnji već prema potrošnji i stanovništvu, Stepic je spremno dao odgovor. “Iskreno nemam pojma kako to Hrvatska radi: imate više plaće nego u regiji, odmah iza Slovenije, a doslovno nemate industrije. Gdje bi mi trebali davati kredite? Primijetio sam da su hrvatski građani manijaci za autima, a mi moramo financirati ono što trzište traži. Naša je obveza paziti da je obujam kredita u skladu s kupovnom moći, ali što netko radi s novcima je njegova stvar”, poručio je Stepic.