Prije pet godina u središnjoj i istočnoj Europi odvijala se iznimno dojmljiva priča o uspjehu. Godišnji BDP bio je blizu pet posto, odmah iza kineskog i indijskog. U Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju prilijevala su izravna strana ulaganja u iznosu od preko 40 milijardi američkih dolara godišnje.

Svaki šesti automobil prodan na području Europe izvezen je iz neke od tvornica u toj regiji. Produktivnost i BDP po glavi stanovnika bili su u naglom usponu te ubrzano smanjivali jaz između spomenute regije i zapadne Europe.Međutim, najednom kao da je nestala s radara globalnih poduzeća i ulagača. A opet, prema našem najnovijem istraživanju atributi zbog kojih je ova regija bila tako privlačna ostali su netaknuti. Gospodarski rast i priljev stranih ulaganja i dalje su potisnuti, ali općenito je ova regija prebrodila krizu, i to u razmjerno dobroj formi. U većini zemalja javni dug kao udio BDP-a od 2004. nije premašio 60 posto, što je u oštrom kontrastu s nekolicinom 15 država koje su bile članice Europske unije prije te godine. Još  uvijek stoji i da se ove zemlje zbirno mogu pohvaliti iznimno obrazovanom radnom snagom i plaćom koja je u prosjeku 75 posto niža nego u gospodarstvima EU-15.

Cijene nekretnina
Istovremeno je ova regija sudjelovala u istim prekoračenjima koji su doprinijeli izbijanju krize, najistaknutije na tržištu nekretninama. U Rumunjskoj su tako cijene nekretnina od 2004. do 2007. godišnje rasle za 23 posto. Usprkos značajnim poboljšanjima uvjeta u poslovnom okružju diljem regije, ova gospodarstva i dalje kaskaju za svojim EU-15 susjedima u pogledu korupcije. Još je važnije to što je kriza izložila važne nedostatke u gospodarskom modelu regije, ponajprije prekomjerno oslanjanje na izvoz u zapadnu Europu i visok stupanj potrošnje razmjeran ostalim regijama u razvoju potaknut zaduživanjem i ovisnošću o izravnim stranim ulaganjima za financiranje kapitalnih ulaganja. No središnja i istočna Europa može izraditi novi model za kojega vjerujemo da će omogućiti povratak na stopu rasta BDP-a između četiri i pet posto.

Ovaj model sastoji se od tri ključne sastavnice: širenja i unapređenja izvoza; podizanja produktivnosti u sektorima u kojima je slaba te oživljavanja stranih ulaganja i istodobnog razvoja načina na koji gospodarstva regije mogu financirati vlastiti rast pojačanom domaćom štednjom.Ova regija ima golemu priliku za podizanje vrijednosti izvoza roba i usluga. Primjerice, u dobrom je položaju da postane regionalno žarište obrade hrane za cijelu Europu i šire. Plaće su u regiji još uvijek dovoljno niske te kobasice koje se proizvode u Poljskoj, a prodaju u Njemačkoj stoje otprilike 40 posto manje od onih koje se proizvode u Hamburgu. Regija središnje i istočne Europe već je neto izvoznik roba temeljenih na znanju kao što su automobili i proizvodi za industriju zračnog prometa. Ima sposobnost proširiti se i na sofisticiranija područja uz uvjet dodatnih ulaganja u obrazovanje i daljnjeg razvoja industrijskih zona kao što je Dolina Lotnicza (Dolina avijacije) na jugoistoku Poljske.

Ulaganja u poljoprivredu
Nekoliko sektora zrelo je za unapređenje produktivnosti. U građevinskom sektoru, koji je iznimno sklon radu na crno, produktivnost je 31 posto niža nego u državama EU-15. Produktivnost je također loša u poljoprivredi zbog dominacije malih poljoprivrednih gospodarstava koja nisu mehanizirana. Otvaranje poljoprivrednog sektora stranim ulaganjima doprinijelo bi povećanju prosječne veličine poljoprivrednih gospodarstava i uvođenju suvremenijih metoda. Takozvani mrežni industrijski sektori poput elektroopskrbe i željeznice djelomično su privatizirani u većem dijelu regije. Njihovo potpuno otvaranje prema konkurenciji i dodatne tržišne inicijative doprinijele bi porastu produktivnosti. Kako bi se smanjila ovisnost o zaduživanju u svrhu potrošnje i zavrzlame vezane uz priljev stranih ulaganja, stopa domaće štednje u regiji mora se povisiti čim se stanje potražnje poboljša. Reforme mirovinskog sustava i daljnji razvoj financijskog tržišta tomu bi pripomogli.

© Project Syndicate, 2014.

Koautor članka Pal Erik Sjatil je izvršni partner tvrtke McKinsey

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana