Nakon velikog pada ekonomske aktivnosti u 2009., zemlje srednje i istočne Europe mogle bi zabilježiti sramežljivih 1,1 posto rasta iduće godine. To je pozitivan znak, ali je još uvijek ispod potencijala regije, smatraju ekonomisti UniCredita u najnovijoj studiji. Među pojedinim zemljama postoje velike razlike pa bi tako zemlje srednje Europe i Turska brže mogle uhvatiti korak s međunarodnim oporavkom.

“Međunarodna financijska kriza dulje vrijeme dominira tržištem što je ostavilo posljedice na bankarskom sektoru. Pogođeni su svi bankarski igrači u srednjoj i istočnoj Europi u smislu likvidnosti, troška financiranja i kvalitete kredita, ali bankarstvo u regiji još uvijek privlačno”, kaže glavna analitičarka UniCredita za regiju Debora Revoltella. Danas tržišta više nisu u “raspoloženju krize likvidnosti” te za banke (posebice one u stranom vlasništvu), likvidnost nije glavni problem već su to “kvaliteta kredita i rizici ograničenja bankarskog sektora”. Prema Revoltelli, ova i sljedeća godina bit će teške, no dugoročni izgledi regije ostaju nepromijenjeni. Kriza je ubrzala implementaciju mjera štednje u cijelom svijetu, pa bi se prevelike mreže poslovnica ili previsoke razine plaća mogle revidirati. Uz sporiji rast prihoda, ali i štednju, kvaliteta kredita ostat će glavno ograničenje za profitabilnost banaka.“Važno je naglasiti da je kvaliteta kreditnog portfelja ključan faktor razlikovanja među bankama; rezultati banaka na istom tržištu stoga mogu pokazivati velike razlike”, poručuju ekonomisti talijanskog UniCredita.