Posljednjih nekoliko tromjesečja jasno je podsjetilo zemlje Srednje i istočne Europe na činjenicu da smjer razvoja nakon krize nije ni jednostavan, ni zajamčen. Trgovinske i financijske veze s Europskom monetarnom unijom (EMU) sada djeluju kao teret. Premda bi se situacija trebala poboljšati, oporavak će u najboljem slučaju biti postupan.

Ovo je jedan od glavnih zaključaka najnovijeg izdanja Tromjesečnog izvješća za Srednju i istočnu Europu koje je objavio UniCreditov odjel za ekonomska istraživanja (Economics & FI/FX Research). Iako je zabrinutost analitičara UniCredita zbog krize u EMU ublažena, snižene su prognoze rasta BDP-a u regiji SIE za 2012. i 2013. za 0,1, odnosno 0,3 postotna boda, na 2,5 i 3,1 posto, zbog veće nesigurnosti u vezi stopa globalnog rasta i nepovoljnih statističkih pokazatelja za SIE objavljenih u proteklih nekoliko mjeseci. Ipak, postoje i mnogi razlozi za optimizam, povezani s produktivnošću rada, kretanjima troškova i konkurentnosti u regiji. Iako je pred nama višegodišnje razdoblje prilagodbe, eurozona je u protekle dvije godine puno postigla u provedbi strukturnih reformi, a dobar dio toga danas je vidljiv u smanjivanju deficita bilance tekućih računa u gospodarstvima perifernih zemalja. Europska središnja banka (ECB) već je osigurala veliki iznos likvidnosti radi olakšavanja te prilagodbe u uvjetima ubrzanog odljeva kapitala u perifernim zemljama, a 6. rujna predstavila je još ambiciozniji plan kojim bi se lakše trebao eliminirati nepredvidivi rizik tržišta državnih obveznica, za razliku od prethodnih intervencija kroz Program tržišta vrijednosnica (Securities Markets Programme), stoji u analizi UniCredita.

Vidljiva je sve veća nesigurnost u vezi stopa globalnog rasta, zbog znakova usporavanja u Njemačkoj i tržištima u nastajanju, ističu analitičari. Unutar regije SIE usporavanje rasta, a u nekim slučajevima i recesija, trenutačno su glavni razlozi za zabrinutost političkih lidera. "Cjelina svih tih čimbenika navela nas je da snizimo našu prognozu rasta za Europsku monetarnu uniju za ovu i sljedeću godinu, kako bismo u obzir uzeli postupniji oporavak gospodarske aktivnosti", kaže Gillian Edgeworth, glavna ekonomistica UniCredita za Istočnu Europu, Bliski Istok i Afriku. "Prognozu za 2012. i 2013. snizili smo za 0,1, odnosno 0,3 postotna boda, na -0,5 i 0,3 posto. Očekujemo da će se u četvrtom tromjesečju ove godine dosegnuti dno ciklusa pa bi BDP tijekom sljedeće godine trebao početi pokazivati postupni oporavak na tromjesečnoj razini. Za SAD prognoziramo rast od 2,1 i 2,3 posto”. Iako protekla četiri tromjesečja predstavljaju razdoblje s najnižim stopama rasta u regiji SIE u desetljeću, taj će rast u 2012. i 2013. godini znatno nadmašiti rezultate u Europskoj monetarnoj uniji, za 2,1, odnosno 3,5 posto, napominju iz UniCredita. 

Industrija također pati zbog slabije vanjske potražnje, za razliku od 2011. kada je upravo industrija bila glavni pokretač rasta BDP-a. Podaci o industrijskoj proizvodnji iz srpnja pokazali su određeni napredak, ali je i dalje upitna održivost tih rezultata. PMI indeks u kolovozu je i dalje bio slab, a prema globalnim prognozama postupni oporavak će postati vidljiv tek tijekom 2013. U velikom broju slučajeva ta slabost industrije ide rame uz rame s niskom osobnom potrošnjom, što upućuje na kombinaciju loše klime, slabosti na tržištu rada i slabe kreditne ekspanzije. Kriza tržišta rada glavni je razlog negativnih trendova u potrošnji, jer je potrošnja ograničena kombinacijom povećane inflacije i slabog rasta nominalnih plaća. A bez uvjerljivog oporavka vanjske potražnje izgledi za zaposlenost i plaće ostaju nesigurni, pri čemu su manje zemlje ranjivije od većih gospodarstava, stoji u analizi.

Pozitivna je vijest da regija i dalje ostvaruje snažan priljev kapitala kroz portfeljna ulaganja. To je dio širega globalnog trenda na tržištima u nastajanju, od čega bi većina trebala biti strukturne prirode. Na tržištima u nastajanju zabilježen je kumulativni priljev od 20 mlrd. dolara u razdoblju od pet godina do 2008. te gotovo 80 mlrd. dolara od 2009. Podaci iz regije SIE za prva tri mjeseca 2012. pokazuju da je ukupni tijek kapitala u regiji bio negativan, ali portfeljna ulaganja iznosila su 14,7 mlrd. eura, što je jednako ukupnom priljevu kapitala u 2011. U zemljama za koje su dostupni podaci za drugo tromjesečje priljev je ostao pozitivan, ali ne toliko izražen kao u prvom tromjesečju, stoji u analizi.

Negativno okruženje za rast u praksi znači da zemlje ulaze u razdoblje planiranja proračuna uz stope rasta BDP-a niže od onih koje su planirane u isto vrijeme lani. U dosadašnjem tijeku godine u mnogim je zemljama slabljenje fiskalnih pozicija bilo ograničeno, iako je rast često bio manji od početnih očekivanja. Čak su i zemlje s niskim rastom, poput Hrvatske i Češke, uspjele smanjiti svoj proračunski deficit. Udio javnog duga u BDP-u u zemljama SIE, ne uključujući ZND, krajem prošle godine iznosio je 46 posto (13 posto u ZND-u). U smislu raspona korištenja fiskalne politike s ciljem pomaganja gospodarskih aktivnosti, listu predvode Rusija i Kazahstan, a slijede Turska, Češka i Poljska. Već postaje očito da neke zemlje probijaju svoje planove fiskalne konsolidacije. Nažalost, za mnoge zemlje slabijega kreditnog rejtinga u regiji ta vrsta protu-cikličke fiskalne politike nije moguća. Mađarska, Ukrajina, Srbija, Hrvatska i Slovenija moraju nastaviti s mjerama štednje, stoji u UniCreditovoj analizi.

I vlade i središnje banke žele preokrenuti trend, ali njihova nastojanja otežavaju stalni inflatorni pritisci. Osobito iznenađuje činjenica da je inflacija iznad očekivanih razina u cijeloj regiji osim u Rumunjskoj. U ovom je trenutku gospodarski rast prioritet, ali inflatorni pritisci u proteklih nekoliko mjeseci nisu smanjeni. Međutim, postoji više razloga za optimizam. „Zemlje SIE moraju djelovati kako bi maksimalno povećale svoju sposobnost iskorištavanja globalnog oporavka”, kaže Gianni Franco Papa, direktor za Srednju i istočnu Europu u UniCreditu. „Što se tiče produktivnosti rada, troškova i konkurentnosti, puno je svijetlih točaka u regiji.” Premda je stopa rasta produktivnosti rada u gospodarstvima SIE unutar Europske unije od krize usporena, u većini slučajeva i dalje je znatno iznad rasta u Njemačkoj. S druge strane, trošak radne snage i dalje je konkurentan, uz iznimku Slovenije. U takvom okruženju, kao što je to slučaj i u EMU, zemlje SIE moraju i dalje nastojati maksimalno povećati svoje šanse za ostvarivanje održivog srednjoročnog i dugoročnog rasta, čak i ako je taj rast znatno niži od stopa zabilježenih u razdoblju do zadnjeg tromjesečja 2008, zaključuje se u analizi. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost