Internetska populacija u Europskoj uniji snažno raste – u prosjeku je, prema istraživanju Eurostata, početkom godine 54 posto kućanstava u Uniji imalo pristup globalnoj mreži, a 42 posto ih se služilo uslugom širokopojasnog Interneta. Godinu dana prije ti su udjeli bili niži, 49 posto kućanstava imalo je pristup Internetu, a širokopojasni pristup 30 posto. Međutim, kada se analizira situacija po zemljama, služenje Internetom znatno varira, od 83 u Nizozemskoj do najmanje razine od 19 posto koja se bilježi u Bugarskoj. Da je u Europskoj uniji, Hrvatska bi bila nešto ispod prosjeka s udjelom od oko 40 posto, ovisno o istraživanju. Visok udio kućanstava s pristupom Internetu imaju i druge zemlje sjeverne Europe poput Švedske i Danske, kao i Island i Norverška koji nisu u Uniji. Island čak prednjači i pred Nizozemskom s čak 84 posto kućanstava koja se koriste Internetom. I kad je posrijedi pristup širokopojasnom Internetu, svojevrsnom pokazatelju rasta europske ekonomije znanja sjeverne zemlje Europe ponovno prednjače – Nizozemska (74 posto), Danska (70 posto), Švedska (67 posto), te Island sa 76 posto, dok je najmanji broj “broadband” priključaka u Grčkoj (7 posto), Rumunjskoj (8 posto) i Bugarskoj (15 posto). U susjednoj Sloveniji pristup Internetu ima 58 posto kućanstava, a 44 posto se koristi broadbandom. U prosjeku se Internetom stanovnici Unije služe najviše kako bi tražilicom došli do željenih informacija, što je slučaj sa 57 posto korisnika, a polovica šalje e-mailove s prilogom. Oko 30 posto korisnika u Uniji rabi zaštitu od virusa, dok se 27 posto korisnika služi skidanjem softvera i instaliranjem na svoja računala, a u raspravama na forumima i portalima sudjeluje 24 posto Europljana koji se služe Internetom.