Najveća ruska banka Sberbank izvijestila je u srijedu da je u prvom tromjesečju ostvarila neto dobit od 92,2 milijarde ruskih rublji (2,87 milijardi američkih dolara), što je povećanje od šest posto u usporedbi s istim razdobljem godine ranije.

Takav rezultat proizlazi dobrim dijelom iz osjetno smanjenih rezervacija za moguće gubitke po nenaplativim zajmovima, koje su u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosile 3,2 milijarde rublji, nasuprot 14,2 milijarde koliko je rezervirano za navedene troškove u istom razdoblju prošle godine, stoji u poslovnim rezulatima.

Udio loših zajmova u ukupnim zajmovima Sberbanka u prvom je tromjesečju iznosio 4,8 posto, što je blago poboljšanje u odnosu na 4,9 posto koliko je iznosio krajem prošle godine. Vodeća ruska banka u državnom vlasništvu ostala je dobro kapitalizirana u prvom tromjesečju. Stopa adekvatnosti kapitala Tier 1 iznosila je 11,8 posto i bila je nešto viša nego krajem prošle godine, kada je iznosila 11,6 posto, navodi se dalje u poslovnom izvješću temeljenom na Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja (IFRS).

Sberbank, u kojem je pohranjeno oko polovine depozita građana u Rusiji, svoje prvo uporište u novoj Europi osigurao je preuzimanjem austrijske grupacije Volksbank International (VBI) u veljači ove godine. Konačna vrijednost transakcije iznosila je 505 milijuna eura.

S ciljem da do 2014. godine počinje ostvarivati najmanje pet posto dobiti u međunarodnom poslovanju, među prioritetnim tržištima za daljnje širenje svoga poslovanja ruska je banka izdvojila Poljsku i Tursku. Prošli tjedan započeli su tako ekskluzivne pregovore s francusko-belgijskom bankom Dexijom, koja je spašavana novcem poreznih obveznika, o kupnji turske banke Denizbank.

Sberbank, kao drugi najveći europski zajmodavac po tržišnoj vrijednosti, očekuje da će planiranim preuzimanjem turske banke privremeno zadovoljiti svoje apetite za širenjem u novoj Europi, potvrdio je u razgovoru za Reuters financijski direktor Sberbanka.

“Ako postignemo dogovor o preuzimanju Denizbanka, ne bismo imali ozbiljan interes za širenje u području istočne Europe. Mogli bismo još razmotriti mogućnosti koje se nude u Poljskoj, no to neće biti naš najvažniji prioritet”, kazao je Reutersu Anton Karamzin.

(Hina/pd)

OSIGURAJTE ULAZNICU

Još dva dana do Smart Industry 2026. – pogledajte tko su govornici

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti