Njemačko gospodarstvo trebalo bi se oporaviti ove i iduće godine, ocijenili su vladini ekonomski savjetnici, znatno podigavši prognozu rasta aktivnosti u ovoj godini, uz istaknute dobre rezultate u izvozu i milijarde eura državne potrošnje.

Koprivnica

Od 7. prosinca kreće podjela božićnica od 50 eura za umirovljenike i ostale koji ostvaruju pravo na tu potporu

Vijeće ekonomskih ‘mudraca’ sada očekuje rast njemačkog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini za 1,3 posto i za 1,0 posto u 2027.

Proljetos su utjecaja rata bili predvidjeli tek minimalan u 2026., od 0,5 posto, te od 0,8 posto u 2027.

Poboljšane projekcije podudaraju se s prognozama vlade i istraživačkih instituta, primjećuje agencija Dpa.

U prošloj godini gospodarstvo je praktički stagniralo, prema kalendarski prilagođenom rastu aktivnosti za 0,3 posto.

Gospodarstvo se brže oporavilo od šoka koji je izazvao skok cijena energije nego što se prvotno strahovalo, zaključuju vladini savjetnici u godišnjem izvješću objavljenom u srijedu, uz napomenu da su posebno dobri rezultati zabilježeni kod izvoza.

Rast podupiru i milijarde eura dodatne državne potrošnje, uključujući posebne fondove za modernizaciju infrastrukture i zaštitu klime i veća izdvajanja za vojsku.

Potrošnja kućanstava trebala bi pak i ove i iduće godine biti “suzdržana”, ali uz “sve izraženiji pozitivan trend”, procjenjuju vladini ekonomski savjetnici.

obiteljski automobil

Što čini dobar obiteljski SUV? Renault Austral ima pet jakih argumenata

Digitalna stvarnost

Vaša kompanija možda ima sve potrebne tehnologije. Pa zašto onda još posluje po starom?

Inflacija bi pak ove godine zbog poskupljenja energije trebala iznositi 2,8 posto i ubrzati na 3,3 posto u 2027, pokazuju njihovi izračuni.

Posustala potrošnja kućanstava

Statistički ured preliminarno je izračunao je BDP u razdoblju od srpnja do rujna porastao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0,3 posto, prema sezonski, kalendarski i cjenovno prilagođenim podacima.

Potrošnja kućanstava i države bila je “blago pozitivna” u odnosu na prethodno tromjesečje dok su ulaganja, prema preliminarnim podacima, smanjena, naveli su statističari.

Izvoz je zamjetno usporio, nakon “vrlo dinamičnog” trenda u prvoj polovini godine, dodali su.

Na godišnjoj razini njemački je BDP u trećem tromjesečju porastao za 1,2 posto, prema cjenovno i kalendarski prilagođenim podacima. U razdoblju od travnja do lipnja uvećan je na godišnjoj razini za jedan posto.

Oporavak je u trećem tromjesečju, kako se čini, „prekinut” zbog čimbenika “s ograničenim rokom trajanja”, procijenila je u odvojenom izvješću središnja banka, istaknuvši nizak vodostaj Rajne tijekom dugotrajnih sušnih razdoblja, koji je negativno utjecao na industrijske opskrbne lance i na vanjsku trgovinu.

Osobna je pak potrošnja posustala u uvjetima visoke inflacije, uz vrlo skupe energente koji posebno teško opterećuju potrošače, napomenuli su u Bundesbanku.

U četvrtom tromjesečju aktivnost bi ponovo trebala ubrzati, procijenili su u središnjoj banci, navodeći pokazatelje instituta ifo prema kojima su poduzeća već u rujnu povoljnije ocijenila aktualno poslovanje, a bila su optimističnija i u prognozama za iduće mjesece.

Ogroman dug

Vladini ekonomski ‘mudraci’ upozorili su u izvješću i na ogromne proračunske manjkove u dugoročnoj perspektivi i na izazove „povijesnih razmjera”.

Javne financije Njemačke izložene su sve većem pritisku, smatraju ekonomisti, predviđajući da će se neto zaduživanje savezne vlade do 2030. godine znatno povećati, uslijed dodatnih posebnih fondova te, prije svega, većih izdataka za obranu. Očekuju i da će se zadržati na visokoj razini tijekom duljeg razdoblja.

Savezna potrošnja znatno je porasla od početka 2020-ih, istaknuli su stručnjaci, potaknuta dodatnim troškovima povezanima s krizama, proširenim pravima u okviru sustava socijalne sigurnosti te većim subvencijama.

Do 2040. godine manjak u saveznom proračunu mogao bi dosegnuti između 2,7 i 4,8 posto BDP-a. U odnosu na prošlogodišnji BDP, to bi iznosilo oko 120 milijardi odnosno oko 215 milijardi eura.

Ministarstvo financija trenutno za kraj ovog desetljeća predviđa proračunski deficit od oko 50 milijardi eura.

Prema mišljenju Vijeća, visina deficita dugoročno će prije svega ovisiti o tome kojom će se brzinom i u kojoj mjeri smanjiti financiranje rashoda za obranu putem državnog zaduživanja.

Nužno je smanjiti financiranje putem državnog zaduživanja, istaknula je Schnitzer.

Konsolidacija državnog proračuna zahtijeva niz mjera, a ekonomski stručnjaci predlažu postupno ukidanje poreznih olakšica koje su nepovoljne za okoliš, poput onih za dizelsko gorivo.

Srednjoročno gledano, mišljenja su ekonomski stručnjaci, moglo bi pak doći do potrebe za povećanjem poreza, budući da se ne može realno očekivati ​​da će snažniji gospodarski rast pokriti manjak financijskih sredstava. Također se spominje mogućnost povećanja poreza na dodanu vrijednost (PDV).

Političari će morati donijeti teške odluke, zaključila je predsjednica vijeća Monika Schnitzer.