Manje od trećine hrvatskih županija u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvaruje pozitivan saldo – Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, te Krapinsko-zagorska i Ličko-senjska županija. U odnosu na prošlu godinu, kada je od 21 županije suficit u razmjeni s inozemstvom ostvarivalo sedam županija, iz tog je društva u prvom ovogodišnjem tromjesečju nestala Karlovačka županija, u kojoj se u tom vremenu bilježi ukupan pad robne razmjene na godišnjoj razini. U prva tri tromjesečja u toj je županiji izvoz pao za 26 posto, a i uvoz je smanjen za oko 15 posto u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje. U gotovo svim je ostalim županijama rasla trgovinska razmjena sa svijetom, a osim Karlovačke negativan se trend u odnosu na prvi lanjski kvartal bilježi i u Koprivničko-križevačkoj županiji, gdje je blago smanjen i izvoz i uvoz. Jednako kao i u Ličko-senjskoj županiji, koja tradicionalno ima najnižu vrijednost robne razmjene s inozemstvom.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji, pak, statistika bilježi pad samo na strani izvoza, no koji je osjetno smanjen, za gotovo 32 posto. Najveći pad pri tom bilježi se u općini Blato na otoku Korčuli, gdje je tamošnje brodogradilište u prvom kvartalu za tri puta manje izvezlo.

U Zadarskoj županiji u prvom se tromjesečju bilježi blagi pad uvoza, koji je smanjen za devet posto, dok je izvoz rastao. Pad uvoza ostvaren je i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 5,2 posto. Po visini ostvarenog suficita među navedenih šest županija prednjači Sisačko-moslavačka županija, a koji je, koliko se vidi iz podataka Državnog zavoda za statistiku, najvećim dijelom rezultat smanjenja uvoza.
Izvoz sisačko-moslavačkih gospodarstvenika je u prvom tromjesečju bio na razini izvoza ostvarenog u prvom lanjskom kvartalu, oko 119 milijuna dolara, ali je smanjen uvoz na 100 milijuna, odnosno za 13 posto. Druga po visini suficita je Virovitičko-podravska županija, u kojoj je također zabilježen pad uvoza, a izvoz, za koji je najvećim dijelom zaslužna šećerana Viro, povećan je za oko četiri posto, na 30 milijuna dolara. U toj je županiji s druge strane uvoz smanjen za 1,6 posto.
Zanimljivo je i da je suficit u toj županiji u prvom kvartalu nadmašio ukupan uvoz koji je iznosio 14,8 milijuna dolara. Ostale četiri županije imaju vrijednosno manje suficite. Najvećim dijelom deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom otpada na administrativno središte, Grad Zagreb na koji je u prvom kvartalu ove godine od ukupno 4,73 milijarde dolara uvoza otpadalo čak 2,83 milijarde dolara. U odnosu na prvo lanjsko tromjesečje uvoz u glavnom gradu porastao je za 23,4 posto. Izvoz je rastao nešto sporije, po stopi od 19,3 posto, a njegova ukupna vrijednost bila je 841milijuna dolara, što je i gotovo trećina hrvatskog izvoza.