Europska unija (EU) svoju agrarnu budućnost okreće snažnijem razvoju ruralnih prostora, čulo se na međunarodnoj konferenciji održanoj u povodu 50. obljetnice zajedničke poljoprivredne politike, kojoj je Zagreb bio domaćin.

Činjenica da su o ruralnoj perspektivi govorila tri direktora Europske komisije (EK) te da se, što dosad nikada i nigdje nisu prakticirali, kako je to naglasio glavni direktor Uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj EK Jose Manuel Silva Rodriguez, ta europska trojka prvi put u povijesti našla zajedno na jednom skupu morala bi vladajućoj koaliciji biti izazov i motiv da konačno žurno pokrene sve mehanizme kako bi strateški okvir za ruralni razvoj Hrvatske do 2020. dao kvalitetnu podlogu za oživljavanje danas zapuštenih prostora. A Hrvatska upravo u tom segmentu ima gotovo neograničene mogućnosti. Prema kriterijima EU, naime, čak 91,5 posto hrvatskoga državnog prostora u kategoriji je ruralnog krajolika. Najkraće, sve osim Zagreba. Premda je poglavlje o poljoprivredi donijelo manje povoljnih rješenja u odnosu na zahtjeve koje smo u pregovorima pokušali izboriti, Bruxelles se upravo u ruralnoj dimenziji pokazao izdašnim. Dok ćemo puni iznos izravnih potpora iz zajedničke blagajne dobiti tek 2022., za ruralni razvoj već od 2014. godišnje možemo uzeti 333 milijuna eura.

Jedini su uvjet kvalitetni projekti, koji čak ne moraju biti ni naslonjeni na poljoprivrednu proizvodnju. Njihov je primarni cilj ruralni prostor učiniti održivim i poželjnim ne samo za ostanak sadašnjeg nego i dolazak novog stanovništva. Međutim, i bivša i aktualna Vlada, odnosno resorni ministri i njihovi timovi, ruralne planove i potencijal koji takva područja nude gurnuli su na margine svojih ambicija. Komisija kroz IPARD još od 2008. daruje novac za osposobljavanje timova na lokalnoj razini, koji najbolje znaju što nedostaje nekom naselju i voljni su se angažirati, ali nemaju znanja za projekte po standardima EU. Civilne udruge kroz Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj već su osnovale 39 lokalnih timova. Državni birokrati ignorirali su sve te činjenice i potrošili protekle godine u nemaru. Tek nedavno krenuli su u provedbu mjera, pa na prvi novac i edukaciju lokalci mogu računati početkom 2013. Zbog nespremne birokracije u blagajnu EU dosad je vraćeno oko 50 milijuna darovanih eura, a nitko u njoj nije izgubio radno mjesto.