Loši izgledi za priljev kapitala u Hrvatsku, teškoće kroz koje prolaze vlasnici hrvatskih banaka i državna potrošnja koju nije lako rezati preko noći u milijardama kuna, odredit će sudbinu Hrvatske 2012. koja će biti najteža od svih kriznih godina, poručio je guverner HNB-a Željko Rohatinski u razgovoru za Banku.

Rohatinski upozorava na opasnost stvaranja deprecijacijskih očekivanja te govori o tome što su banke radile između dviju siječanjskih deviznih intervencija, nakon kojih je uslijedilo i povećanje stope obvezne rezerve na 15 posto. Još u prosincu, predstavljajući monetarnu projekciju za 2012., guverner je dao do znanja da trošenje deviznih rezervi nije rješenje. Sad objašnjava da takav tip reakcije ima svoje suštinske i logičke granice.

“Suštinski, to je pitanje ‘tolerantnog’ smanjenja deviznih rezervi središnje banke koje ne bi od strane financijskih tržišta i vjerovnika bilo percipirano kao bitno smanjenje sposobnosti zemlje da uredno servisira svoje inozemne obveze. Logički, to je pitanje racionalnosti udovoljavanja deprecijacijskim očekivanjima motiviranoj potražnji za devizama smanjivanjem deviznih rezervi, umjesto da se ta potražnja jednostavno ograniči snažnijim smanjivanjem kunske likvidnosti”.

Dovoljna ponuda kredita za proizvodnju i izvoz uz povoljnije uvjete bila bi najveći mogući doprinos banaka oporavku gospodarstva, kaže guverner na pitanje o ulozi banaka te podsjeća na poznati stav HNB-a da bi uvođenje poreza mađarskog tipa bilo kontraproduktivno.

Također upozorava kako treba biti oprezan s pretvaranjem dijela nenaplaćenih potraživanja banaka u uloge u poduzećima, što je Vlada najavila kao mogućnost. Rohatinski postavlja pitanje tehničkih i kadrovskih kapaciteta banaka da preuzmu dio upravljačkih funkcija u poduzećima, a upozorava i na stupanj moguće izloženosti banaka. U konačnici, kaže, najgore bi bilo da dobra banka preuzimajući lošeg komitenta postale loša banka.

(pd)