Gospodarstvo inače propulzivne županije Primorsko-goranske, prema podatcima HGK Županijske komore Rijeka, u 2007. godini općenito je bilo uspješnije nego godinu prije, ali unatoč generalno prolaznoj ocjeni, nije ostalo u zavjetrini ni državnih ni globalnih efekata recesije. Karakterizira ga izrazita nepokrivenost robnog uvoza robnim izvozom. Procjenjuje se da je izvezeno robe u vrijednosti 628 milijuna dolara a uvezeno je 1,102 milijarde.

Nepodmireni nalozi
Dio gospodarstvenika poslovao je s teškoćama koje ilustrira i rast nepodmirenih naloga započet u kolovozu 2007. Nepodmireno je na razini Hrvatske blizu 30 tisuća zaposlenih, nepodmireni se iznos u zemlji popeo na 12,7 mlrd. kuna, od čega 775 milijuna otpada na Primorsko-goransku županiju. No broj trgovačkih društava u godinu je dana porastao za oko 500 pa ih je tako sada registrirano 7260, dok je broj zaposlenih u gospodarstvu porastao za 4,2 posto u ovoj županiji.Paralelno je evidentiran nešto izraženiji pad nezaposlenih nego u cijeloj zemlji. Koncem prosinca registrirano je 14.205 nezaposlenih što je za 16 posto manje od postotka koncem 2006. Primorsko-goranske tvrtke ostvarile su više prihode za 9 posto, s iznosom od oko 37,9 milijardi kuna. Rashodi se procjenjuju na 35,8 milijardi kuna. Ostvarena je pozitivna bruto razlika u visini oko 2 milijarde kuna, što s procijenjenom obračunanom amortizacijom od oko 1,8 milijardi predstavlja dodatni kvalitetni izvor za nova investicijska ulaganja, ocjenjuje predsjednik HGK Županijske komore Rijeka Vinko Mičetić.Iako se devizni deficit županijskog gospodarstva gotovo u potpunosti pokriva nerobnim izvozom, uslugama u prijevozu te od turizma, značajno je da se tek petina financijske realizacije županijskih tvrtki ostvaruje na inotržištima. Oko 52 posto vrijednosti robnog uvoza realizira se kroz trgovinu, 14 posto kroz brodogradnju, 24 posto kroz prerađivačku industriju. Najjača izvozna grana i dalje je brodogradnja, koja sudjeluje u ukupnom županijskom izvozu sa 36 posto. Slijedi drvna industrija sa 12 posto pa proizvodnja strojeva i uređaja sa 5 posto. Visok izvozni rast ostvarile su u grupi proizvodnih manjih tvrtki Vargon, SKG Končar, Dina Petrokemija i JGL. Što se tiče brodogradnje, procjenjuje se da će se ona i dalje susretati s problemima kod iznalaženja bankarskih izvora za financiranje tekuće proizvodnje i dobivanje državnih jamstava.

Odlična brodogradnja
Istovremeno, mala brodogradnja bilježi odlične poslovne rezultate prije svega jer raste interes na tržištu za malim plovilima. Drvna industrija PGŽ izrazito je izvozno orijentirana; nesklonost monetarne politike prema izvoznicima, navodi Mičetić, nastoji se kompenzirati drugim poticajnim mjerama, posebno preko HBOR-a. Značajno je i da je u nacionalnoj strategiji razvoja ove industrije ugrađena mogućnost bespovratnog subvencioniranja u svrhu povećanja drvne proizvodnje i izvoza finalnog proizvoda. Vrlo atraktivna grana, građevinarstvo, ostvarila je prošle godine prihode u visini oko 2,8 milijardi kuna (8 posto više no lani) pa se u građevinarstvu očekuje dobit od oko 150 milijuna kuna. Zanimljiv je i podatak da je broj izdanih građevinskih dozvola u 11 mjeseci 2007. pao za 5,3 posto, ali je zato za čak 24 posto porasla vrijednost planiranih radova dosegnuvši 28,7 milijardi kuna. U idućem razdoblju u Komori očekuju rast vrijednosti građevinskih radova, ali ipak usporenijeg tempa zbog očekivanog pada potražnje za gradnjom manjih stanova zbog rasta kamata na stambene kredite. U 2007. registrirano je više od 200 novih tvrtki u djelatnosti prometa nekretninama na području PGŽ. U segmentu prometa roba i usluga Luka Rijeka je ostvarila odlične rezultate, promet kontejnera iznosi 145.000 TEU-a i povećan je za nepredvidivih 61 posto pa se očekuje da će se uz ovakav rast – operativa suočiti s realnim izazovima u osiguranju manipulativne protočnosti prijevoza. Što se tiče turizma, petina turističkog prometa u zemlji odvija se u PGŽ gdje je lani zabilježen i petpostotni rast. Hotelijerstvo je suočeno, izuzmemo li uspješno privatiziranu Jadranku Mali Lošinj, s nizom problema oko vlasništva (LRH d.d.), pokrića gubitaka ( Imperijal Rab) i blizinom stečajnog postupka (Jadran, Crikvenica). Zbog senzonalnosti posla trpi nisku profitabilnost, ali je paralelno za ovu godinu planirana milijarda kuna investicija u hotelske ponude.