Razočaranje – tako bi se jednom riječju mogli opisati komentari stručnjaka na prijedlog novog proračuna koji će odrediti sva bitnija ekonomska zbivanja u 2010. Nacrt proračuna zbilja je dokaz da papir svašta podnosi.

Vlada ima zgodan plan: na krilima rasta od 0,5 posto sljedeće godine u državnu blagajnu uplovit će 112,8 milijardi kuna. Istodobno, državni rashodi (veći su za tek 906 milijuna kuna), i da ne cjepidlačimo, ostaju na približno ovogodišnjoj razini na 121,4 milijarde kuna. Kad se podvuče crta; za zatvaranje deficita budžeta u startu treba 8,6 milijardi kuna. Znanstvena fantastika.Da nije tragične note, situacija bi bila prvorazredna komedija. U prošlogodišnjem proračunu Vlada je podigla plaće u javnim službama za šest posto iako su poduzetnici i ekonomisti upozoravali da je prelijevanje krize samo pitanje vremena. Kad su krajem godine presušio inozemni kapital jer su strani investitori ‘stisnuli pauzu’ država se našla na rubu bankrota. Spas je u zadnji čas donio HNB popustivši bankama ograničenja taman toliko da kreditima spase državu. Onda je uslijedio suočavanje sa stvarnošću. Ekonomisti, HNB i poslodavci su upozoravali štednja, štednja, štednja, a Vlada je nevoljko, uvijek na rubu nove katastrofe (neisplate plaća i mirovina, podbačaja turističke sezone…) donijela tri kozmetička rebalansa i dvaput se zadužila čim su vanjski investitori pristali odriješiti kesu. Po latinskoj poslovici čovjek bi pomislio ‘pametnome dosta’. Nakon divlje vožnje ministar financija i nova šefica Vlade konačno su shvatili da je potrebno drastično krestati troškove i realno planirati prihode. I onda je došao prijedlog proračuna za 2010. s očitom nakanom kupovanja socijalnog mira i sve su nade potonule. Opet pljušte upozorenja: prihodi su preoptimistični, a rashodi niti u trogodišnjoj projekciji ne pokazuju tendenciju pada. Planirani manjak prihoda nad rashodima je slijep i gluh za milijarde kuna jamstava škverovima koji će se aktivirati sljedeće godine. No, frustrirani stručnjaci ne gube nadu, upornost da ih se čuje je neumorna. Čak su, okupljeni na ‘Financijskom doručku’, iz Splitske banke predložili 30-ak recepata za izlaz iz krize dražesno uokivrene u ‘menu’ podijeljen na predjelo, glavno jelo i desert. Treba smanjiti javnu upravu i parazitiranje države na teret zdravih tvrtki, onemogućiti beneficirane odlaske u mirovinu koje opasno prijete kolapsom mirovinskog sustava, nastaviti privatizaciju, smanjiti porezno (pre)opterećenje… U svojoj političkoj kuhinji premijerka ima sve recepte na stolu, samo su joj osim političkih potrebne državničke naočale.