Starenje stanovništva često se citira kao najveći gospodarski izazov razvijenog svijeta.

Ali novi izvještaj organizacije McKinsey Global Institute (MGI) pokazuje da demografske promjene predstavljaju još veću prijetnju izgledima za rast u brojnim gospodarstvima u nastajanju. Tijekom posljednjih 50 godina, rast stanovništva od 1,6% potaknuo je porast radne snage i brzi rast BDP-a u brojnim gospodarstvima u nastajanju. Zaposlenost se više nego udvostručila u Kini i Južnoj Africi, barem utrostručila u Brazilu, Indiji, Indoneziji, Meksiku i Nigeriji. U Saudijskoj Arabiji zaposlenost se povećala gotovo devet puta. Ali uslijed usporavanja rasta stanovništva, očekuje se da će prosječni rast zaposlenosti na godišnjoj razini u gospodarstvima u nastajanju pasti sa 1,9% na 0,4%.

U apsolutnim terminima, taj pad će nadmašiti pad u razvijenim gospodarstvima u kojima se očekuje da će rast zaposlenosti na godišnjoj razini pasti s 0,9% na 0,1% u nadolazećim godinama. U većini gospodarstava očekuje se da će zaposlenost doseći vrhunac unutar sljedećih pola stoljeća; u Kini bi se radna snaga trabala smanjiti za 20% tijekom tog razdoblja. Naravno da postoje iznimke od ovog trenda. Predviđa se da će se povećanje zaposlenosti u Indoneziji i Južnoj Africi nastaviti (premda po sporijim stopama rasta). Očekuje se da će se radna snaga u Nigeriji utrostručiti između 2014. i 2064. i brojna druga gospodarstva u subsaharskoj Africi doživjet će slične razine rasta. 

Mogući znatno bolji rezultati
Međutim, demografski vjetar u leđa u gospodarstvima prestat će, s ozbiljnim posljedicama po rast BDP-a. Ako ne bude drugih promjena u tekućim trendovima, stope rasta BDP-a pasti će za jednu trećinu, sa 4,8% na 3,1% na godišnjoj razini do 2064. Ono što još više zabrinjava jest predviđanje da će pad udjela radno sposobnog stanovništva uzrokovati pad BDP-a po glavi stanovnika veći od 30% u nekim zemljama – osobito u Brazilu, Meksiku i Saudijskoj Arabiji. Dobra vijest je da gospodarstva u nastajanju imaju na raspolaganju moćno oružje za izmicanje ovim trendovima: rast produktivnosti. Nesumnjivo, rast produktivnosti na godišnjoj razini u gospodarstvima u nastajanju trebao bi se ubrzati za 57%, sa 2,8% na 4,4% kako bi u potpunosti kompenzirao demografske promjene.

Ali, čak i ako taj ambiciozan cilj nije dostižan posvuda, gospodarstva u nastajanju imaju znatan prostor za postizanje rasta produktivnosti. Naposljetku, tijekom posljednjih 50 godina, jaz u stupnju produktivnosti između gospodarstava u nastajanju i razvijenih gospodarstava neznatno se smanjio; u apsolutnim terminima on se više nego udvostručio. Zaista, unatoč činjenici da se prosječan rast produktivnosti u gospodarstvima u nastajanju ubrzao tijekom svakog desetljeća od 1970-ih, to uvelike odražava brzi rast produktivnosti samo u jednoj zemlji: Kini, gdje je godišnji prosjek 5,7% od 1964. Drugdje su podaci neujednačeni. Meksiko i Saudijska Arabija su poboljšali svoju produktivnost za manje od 1% na godišnjoj razini tijekom tog razdoblja; Argentina, Brazil, Rusija i Južna Afrika dosegle su rast produktivnosti između 1,2% i 1,5%. Postoje razlozi da vjerujemo da ta gospodarstva mogu postići znatno bolje rezultate.

Uslijed sveobuhvatnog pristupa, 11 gospodarstava u nastajanju (Argentina, Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Meksiko, Nigerija, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Turska) mogla bi u prosjeku potaknuti svoj rast produktivnosti na godišnjoj razini za čak 6% do 2025. Četiri petine tog rasta bile bi postignute usvajanjem pristupa koji su već bili uspješni drugdje, s novim tehnološkim, operativnim i poslovnim inovacijama koje bi se pobrinule za ostalo. Mogućnosti za sustizanje razina produktivnosti u razvijenim zemljama ima u izobilju u najvažnijim sektorima. U maloprodaji, gospodarstva u nastajanju mogla bi udvostručiti svoju produktivnost do 2025., uvelike usvajanjem modernih formata trgovina, poput supermarketa i hipermarketa, koji su barem tri puta produktivniji od tradicionalnih malih trgovina. U Meksiku povećanje udjela modernih trgovaca na malo za 10% polučilo bi povećanje ukupne produktivnosti tog sektora za 25%.

Mehanizacija poljoprivrede 
Slična situacija bila bi kad bi se u kineskoj ogromnoj automobilskoj industriji konsolidiralo poslovanje u manji broj većih postrojenja koja bi radila gotovo punim kapacitetom, produktivnost tog sektora – koja je znatno ispod prosjeka u razvijenim zemljama – mogla bi porasti za do 50%. I brojne zemlje mogle bi znatno poboljšati učinkovitost lanca vrijednosti hrane mehanizacijom poljoprivrede. Postoji također ogroman prostor za inovacije koje bi potaknule proizvodnju, osobito u zdravstvenoj skrbi, sektoru koji se upravo razvija u većini gospodarstava u razvoju. Digitalizacija povijesti bolesti omogućila je indijskom ruralnom dispanzeru Bhorugram da gotovo udvostruči broj imunizacija. Slično se dogodilo u zapadnoj Keniji u ruralnom zdravstvenom centru Mosoriot gdje je digitalizacija omogućila da se provede dvije trećine manje vremena u interakciji s ostalim osobljem vezano uz administrativne zadatke i gotovo dvaput toliko vremena za upisivanje pacijenata. 

Poticanje istraživanja
Po pitanju operativnih inovacija, tu je primjer indijskog Sustava za očnu njegu Aravind, koji je kroz primjenu načela industrijskog inženjeringa u tijeku rada postao najveći svjetski pružatelj usluga očne njege. Vlade mogu igrati važnu ulogu u promidžbi takvih inovacija. Deregulacija poljoprivrede u Brazilu i poticanje istraživanja i razvoja omogućilo je brazilskoj korporaciji za istraživanja u poljoprivredi uvođenje više od 9000 tehnoloških projekata, uključujući idejno rješenje tropske vrste soje koja može uspijevati u brazilskoj klimi. Učinkovitost je vrtoglavo porasla te je brazilski prinos usjeva dosegao razine prinosa u razvijenim zemljama. Razdoblje "lakog" rasta BDP-a koji potiče ogroman broj mladih radnika završava. Gospodarstva u nastajanju moraju se frontalno suočiti s posljedičnim izazovom rasta, prateći sveobuhvatne promjene u politikama, poticajima i etabliranim praksama u cilju poticanja produktivnosti. Prepoznavanje tog imperativa prvi je korak. Nakon toga neophodno je započeti s teškim radom. 

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Koautorica Jaana Remes je partner u McKinsey Global Institut.

© Project Syndicate, 2015.