Prema prvim podacima, rast realnog BDP-a eurozone u prvom kvartalu ove godine iznosio je 0,4% kvartalno (2,5% godišnje), što u usporedbi s 0,7% ostvarenih u prethodnom tromjesečju svakako ukazuje na slabljenje ekonomske aktivnosti. Njemačka kao najveće gospodarstvo euro područja ostvarila je rast od 0,3% kvartalno (prethodni kvartal 0,6%), a lošije rezultate bilježe i ostale članice poput primjerice Francuske ili Nizozemske.

No, koji su razlozi slabijeg rasta? Glavne uzroke možemo iščitati iz nešto lošijih ostvarenja izvoza i industrijske proizvodnje, posebice tijekom prva dva mjeseca ove godine. Slabija vanjska potražnja ostavila je traga na izvozu, a dodatni utjecaj imalo je i jačanje eura čija je aprecijacija tijekom posljednjih mjeseci umanjila cjenovnu konkurentnost proizvoda eurozone iz perspektive stranih potrošača.  Manjim dijelom usporavanje se može pripisati i jednokratnim faktorima kao što su lošiji vremenski uvjeti, epidemija gripe, raniji Uskrs ili pak štrajkovi (sindikat metala u Njemačkoj). 

Manja očekivanja
Rezultati anketa pouzdanja i ekonomskog sentimenta također su usklađeni s kretanjima ekonomskog rasta. Primjerice, ESI kompozitni indeks ekonomskog sentimenta za travanj niži je skoro 3 postotna boda u odnosu na kraj prethodne godine, ali važno je istaknuti da se još uvijek nalazi znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka. Treba uvažiti i da kretanja indeksa unutar pojedinih kategorija nisu u potpunosti ujednačena, jer dok su očekivanja industrije, trgovine i potrošača dosta niža, pad očekivanja u uslužnom sektoru bio je manje izražen dok sentiment u sektoru građevinarstva raste.

Drugim riječima, očekivanja jesu manja, ali rast je i dalje neupitan. U skladu s navedenim, tržišta su već blago prilagodila svoje projekcije rasta za gospodarstvo eurozone (u prosjeku za 0,3 do 0,5 postotnih bodova), te očekuju rast u rasponu 2-2,5% tj. zadržavanje rasta iznad potencijala. Uz solidnu vanjsku potražnju, očekuje se veći poticaj od strane domaće potrošnje uslijed rasta zaposlenosti i očekivanog dohotka. 

Inflacija još niska
U prilog tome idu i trenutno povoljniji uvjeti financiranja na tržištu, a posljednja anketa kreditne aktivnosti ECB-a ukazuje i na smanjenje standarda odobravanja plasmana, kako u korporativnom tako i u segmentu stanovništva.  Fiskalna politika ostaje u domeni konsolidacije, ali ne isključuje se mogućnost blage ekspanzije koja će podržati ekonomski rast u narednih nekoliko godina. Glavni rizici u ovakvom scenariju uglavnom proizlaze iz političke sfere, od jačanja protekcionizma, političke neizvjesnosti u Italiji, do dogovora oko daljnjih integracija i reformi u eurozoni, no rast je do sada uspješno odolijevao sličnim izazovima.

U međuvremenu, inflacija u eurozoni ostala je na niskim razinama, no ostaje za vidjeti kako će se nositi s rastom plaća i trenutnim pritiscima cijene nafte. U tom smislu, s obzirom na i dalje solidne ekonomske izglede očekuje se da će ECB nastaviti svoju ekspanzivnu politiku dok se stopa inflacije ne približi željenoj razini od blizu 2%. Program otkupa vrijednosnica nastavit će se do kraja godine, ali najvjerojatnije u nešto smanjenom obujmu, dok se prvo podizanje bazičnog kamatnjaka ne očekuje prije druge polovice 2019. godine.