Nekoliko je stvari po kojima se farmaceutska kompanija Luke Rajića PharmaS znatno razlikuje od svoje konkurencije na hrvatskom, ali i tržištu regije, i vrijeme će pokazati hoće li poslovni potezi koji se danas čine pomno promišljeni te prilično inovativni biti uspješni.

Prva zanimljivost koja prati projekt je činjenica da je prva akvizicija, preuzimanje srpskog Ni Medica za 11 milijuna eura, obavljena prije nego je zaživjela centrala. Rajić je, čini se, time dobio bolju početnu poziciju u Srbiji nego što je ima kod kuće. Tvornica PharmaS koja se gradi u Popovači bit će završena u proljeće iduće godine, s tim da će se u prvo vrijeme tamo raditi tek nekoliko završnih koraka proizvodnje, dok je integracija čitavog procesa tek cilj za budućnost. Iako je plan u idućem razdoblju plasirati 40-ak lijekova, na domaćem tržištu PharmaS je zasad registrirao šest lijekova s kojima tek treba zauzeti svoj dio tržišta. Ni Medic u Srbiji ima devet uhodanih lijekova koje već redovito koristi milijun ljudi, a u idućoj godini u planu je još 20 novih lijekova te gradnja nove tvornice. PharmaS je odlučio mnogo novca i truda uložiti u razvijanje prepoznatljivosti brenda, i u tome su se, među ostalim, odlučili poslužiti zanimljivim “trikom”. Tako će svi Rajićevi lijekovi u svom zaštićenom imenu imati naziv kompanije PharmaS uz generičko ime lijeka, što je neuobičajeno u svijetu lijekova koje pamtimo samo po tvorničkim imenima (onima koje je zabranjeno reklamirati). Mnogi pacijenti nisu svjesni koja kompanija zapravo proizvodi lijek koji koriste, što će u slučaju Rajićevih lijekova biti nemoguće. Osim toga u Rajićevoj tvrtki tvrde da stavljanjem generičkog imena u naziv lijeka svoje korisnike žele educirati. Time im daju na važnosti i poručuju da cijene pamet svojih pacijenata, što nije nevažno u odabiru lijeka.

Doduše, u slučaju tvrtke PharmaS pacijenti će rijetko odlučivati jer će odabir uglavnom biti na liječnicima koji pišu recepte s obzirom na to da se kompanija odlučila plasirati samo lijekove s liste. Iako nije neobično da neke farmaceutske tvrtke u svom portfelju nemaju bezreceptne proizvode (OTC, tj. kozmetika, dodaci prehrani…), na domaćem tržištu lijekova to je svakako hrabar potez s obzirom na standardne rokove plaćanja u Hrvatskoj koji se nekad broje u godinama (doduše, ne i u Srbiji gdje su rokovi znatno kraći, a plaćanje urednije). Priča je još hrabrija kad su u pitanju jeftini lijekovi s kojima PharmaS kani osvajati tržište, a bez sigurnoga keša koji bi u blagajnu donio OTC. Svakako to ne bi bilo moguće bez kapitala Luke Rajića i financijske stabilnosti zahvaljujući kojoj se može prebroditi razdoblje do eventualne normalizacije rokova plaćanja kakvi se očekuju s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Poteškoća u naplati potpuno je svjesna direktorica Zdravka Knežević, inače dugogodišnja djelatnica Plive, koja je u poslovne planove već ukalkulirala nelikvidnost koju generira država.