Dok u najnovijoj analizi Udruga banaka argumentira da su kamatne stope u Hrvatskoj u padu čime se približavamo razini cijene novca u EU, neke “sitnice” ipak bodu u oči. Poput rečenice da su stambeni krediti kod nas u okviru europskog gornjeg praga, citiram “kao da je Hrvatska već članica nova članica”.

Zvuči zgodno, baš PR-ovski, no brojke pričaju drugu priču. Prosječna kamata na stambene kredite u Hrvatskoj je oko 6,06 posto. Toliko iznosi gornja granica u zemljama eurozone kad se u statistiku uključi Slovačka u kojoj su donedavno premašivale 7 posto (u međuvremenu su i tamo pale ispod 6 posto). Bez Slovačke, stambeni krediti kod nas su skuplji u prosjeku od 0,8 do 1,6 postotnih bodova: u Austriji je kamata 5,26, u Italiji 4,37, u Francuskoj 3,67 posto. (Budući da iz te tri zemlje dolaze vlasnici banaka koje kod nas diktiraju kamatne stope, primjer belgijskog kredita od 3,92 posto čovjeka može samo iznervirati). Krediti tvrtkama su druga stvar. Kratkoročne kamate koje tvrtke plaćaju u eurozoni uglavnom se kreću između 2 i 3 posto. Skuplje su u Sloveniji (4,65%) i Portugalu (4,03%). Domaće tvrtke u prosjeku će za isti kredit platiti 7,28%. Zašto? To je pitanje rizika, reći će bankari! No, zdravorazumski se pitati kako je moguće da je rizik tolika stavka ako je u Grčkoj unatoč konstantnom riziku od bankrota (ok, dio je eurozone) kamata za tvrtke nešto iznad 6 posto?