Veliko zanimanje javnosti potaknut će saborska procedura za izbor novoga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Tražit će se odgovori na niz pitanja, od toga koliko je političkoj eliti iskreno stalo do toga da o sukobu interesa odlučuje profesionalna ekipa neovisna o politici do toga kako u praksi funkcionira lani mijenjani zakon.

Ključno je pritom hoće li novo tijelo imati članove jaka integriteta, bez mrlje i s petljom da se uhvate u koštac sa skrivenim privatnim interesima koji se hrane iz javne funkcije javnih dužnosnika. Od početka do kraja izbornog procesa tražit će se transparentnost i uvid u sve podatke kandidata. Tražit će se, čini se, i više od onoga što zakon zahtijeva. Bit će sporni kandidati koji će biti izabrani samo voljom vladajuće većine, a ne konsenzusom. Važno je reći i da se već postavlja pitanje trajanja mandata, što nije ohrabrujuća vijest za izbore. A ni za početak samostalna rada profesionalnoga tijela koje svojim sastavom jamči neovisnost od parlamenta. Zastupnici prvi put biraju uglednike koji moraju biti politički neovisni. Zanimljivo je da se neslužbeno već priča kako je pitanje koliko će im trajati mandat. Iako je po zakonu riječ o pet godina, pitanje je hoće li tako i biti. Razlog su poznati politički prijepori povodom velikih ovlasti Povjerenstva (npr. uvid u stanje na računima dužnosnika u bankama, što je inače bankovna tajna). Promjene zakona nakon ulaska Hrvatske u EU očekivan su scenarij, to više što to područje nije dio zajedničke pravne stečevine, pa bi i novo Povjerenstvo moglo biti privremeno.