Potkraj godine tradicionalno se rekapituliraju događanja koja su obilježila proteklih 12 mjeseci, a tako je bilo i na tradicionalnom domjenku predsjednika Ive Josipovića. Na poziv šefa države Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog okupila je sve viđenije javne osobe, ljude iz biznisa i medija. Podcrtavajući godinu na izlasku Josipović je kao najveći uspjeh istaknuo zaključenje pregovora s Europskom unijom, za što je zaslugu pripisao svim proteklim političkim opcijama na vlasti.

Ništa manje važno nije bilo pokretanje velikog vala borbe protiv korupcije na svim razinama. Uz pokretanje toga procesa važno je i njegovo zaključenje pravomoćnim presudama, jer ćemo tek tada biti u stanju uistinu procijeniti efekte, pa je nužna i kontinuirana potpora toj borbi. Na pozitivnoj strani 2011. bilo je i jačanje ljudskih prava, izbori protekli u demokratskom i tolerantnom tonu, bolji odnosi u regiji… Josipović, međutim, kritikama nije štedio gospodarsku situaciju, gdje smo podbacili. Taj neuspjeh broji se ponajprije u tisućama nezaposlenih s ugroženom egzistencijom, pa je eufemizam reći da se od nove vlade na čelu sa Zoranom Milanovićem očekuje puno. No, koliko god se u prsa busali demokratskim dosezima, predsjednikov domjenak ipak je ponajviše obilježio nedolazak još aktualne premijerke Jadranke Kosor, koji se mogao opravdati jedino ozbiljnom bolešću. Nedolazak zbog stranačkoga predsjedništva bio je nekulturan i politički nemudar potez. A njezin je nasljednik Milanović prisutne zabavio pričom o “Airbusu u magli”, čije se značenje pokušavalo dešifrirati u hodnicima Lisinskog… Iako su možda Kosoričina ekshibicija i Milanovićeva dosjetka zabavili okupljene gospodarstvenike, oni nemaju puno razloga za smijeh. Domaća gospodarska krema najviše je diskutirala o mogućim potezima nove vlade, a top-pitanje bio je pad kreditnog rejtinga. Srežu li nam kreditne agencije rejting, za njih to znači skuplje zaduživanje i teže vraćanje postojećih zajmova. U pitanje tada dolaze prekogranična financiranja eventualnih investicija, ali i zaduživanje kod domaćih banaka ako se za državu zatvore strani izvori kapitala i ona bude prisiljena proračunsku rupu zatvarati kod naših banaka. U tom slučaju prognozirana stagnacija gospodarstva u idućoj godini mogla bi biti samo neostvarena novogodišnja želja.