EN DE

Pripreme za lipanj 2027. – jezik najviše uče stranci u prerađivačkoj industriji na sjeveru zemlje

Autor: Marija Brnić
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Podaci HZZ-a o stopi odustajanja (drop-out rate) među polaznicima koji su završili ili trenutačno pohađaju nastavu, od svega 1,7 posto, govore kako su i sami strani radnici motivirani usvojiti zahtjevan hrvatski jezik/Hrvoje Jelavić/PIXSELL

U 2024. dodijeljena su tek 102 vaučera, u 2025. njih 259, a tijekom 2026. odobren je čak 1951 vaučer.

Tek nešto više od pola godine dijeli hrvatske poslodavce i strane radnike od 4. lipnja 2027., kada u punu primjenu ulazi zakonska obveza dokazivanja osnovnog znanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma (razine A1.1) kao uvjet za produljenje dozvola za boravak i rad.

S približavanjem tog roka u fokusu poslodavaca sve su više organizacija nastave, što najjasnije potvrđuju brojke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Najčešće radnici s Filipina

Od početka provedbe kraćih neformalnih programa učenja hrvatskog jezika za strance u travnju 2024. dodijeljeno je ukupno 2312 vaučera. U ovoj godini njihov je rast u odnosu na prijašnje godine višestruk. Dok su u 2024. godini dodijeljena tek 102 vaučera, a u 2025. njih 259, tijekom 2026. odobren je čak 1951 vaučer. Kako ističu u HZZ-u, kroz cijelu ovu godinu bilježe manje-više konstantan interes te mjesečno dodjeljuju oko 200 vaučera.

Struktura dodijeljenih vaučera pokazuje u kojim sektorima poslodavci najviše računaju na dugoročno zadržavanje strane radne snage. Budući da su sezonski radnici zakonski izuzeti od obveze polaganja jezičnog ispita, najveći interes očekivano dolazi iz djelatnosti s cjelogodišnjim poslovanjem. Prednjači prerađivačka industrija s udjelom od 34,5 posto, a slijede je graditeljstvo s 22,9 posto, ugostiteljstvo s 21,8 posto te prehrambena industrija s 15,5 posto.

Anita Stipić, voditeljica Odjela u HGK

Programi učenja hrvatskog jezika oblikovani su prema specifičnim potrebama pojedinih djelatnosti, među kojima su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, prerađivačka i prehrambena industrija…

Gledano po zemljama podrijetla polaznika, vaučere najčešće koriste radnici s Filipina, koji čine više od trećine svih korisnika (36,9 posto). Za njima slijede državljani Nepala s udjelom od 29,5 posto te Indije s 15,7 posto, što ukupno čini više od 82 posto svih odobrenih vaučera za učenje hrvatskog jezika.

Regionalna raspodjela korisnika donosi još jedan zanimljiv podatak koji objašnjava dominaciju prerađivačke industrije. Županija s najvećim brojem korisnika vaučera nije najnaseljeniji i gospodarski najsnažniji Grad Zagreb, nego Međimurska županija s 437 polaznika.

Općenito, najveći dio korisnika koncentriran je na sjeverozapadu zemlje – uz Međimursku, prednjače Varaždinska, Zagrebačka te Krapinsko-zagorska županija, odnosno regije s najrazvijenijom proizvodno-prerađivačkom bazom i stalnom potrebom za dugoročnim zadržavanjem radnika. Na samom začelju ljestvice nalazi se Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj su dosad zabilježena svega dva korisnika vaučera za učenje hrvatskog jezika.

Koliko je ovogodišnji val prijava nadmašio prethodne dvije godine vidljivo je i iz financijskih podataka. Od početka dodjele vaučera za učenje hrvatskog jezika za strance ukupno je rezervirano 612.909 eura, od čega je obrazovnim ustanovama dosad isplaćeno 342.792 eura. Pritom je uvjerljiva većina sredstava ugovorena upravo u 2026. – ove je godine rezervirano 527.784 eura, dok je za održanu nastavu dosad isplaćeno 260.527 eura. Razlika između rezerviranih i isplaćenih iznosa ujedno pokazuje da je znatan dio ovogodišnjih polaznika trenutačno u procesu učenja te da se naplata programa očekuje po završetku tečajeva.

Sufinanciranje putem vaučera, ovisno o uvjetima i veličini poslodavca, može iznositi od 30 do 70 posto troškova edukacije. Prosječna cijena dosad dodijeljenog vaučera iznosila je 283 eura, pri čemu se trošak razlikuje ovisno o djelatnosti i specijalizaciji vokabulara. Najviši prosječni iznosi zabilježeni su u sektoru zdravstva (340 eura) i građevinarstvu (321 euro), dok je u najkorištenijoj prerađivačkoj industriji prosječni vaučer iznosio 278 eura.

Kako ističu u HZZ-u, kojem je na čelu Ante Lončar, kroz cijelu ovu godinu bilježe manje-više konstantan interes te mjesečno dodjeljuju oko 200 vaučera/Sanjin Strukić/PIXSELL

Da poslodavci učenje hrvatskog jezika sve manje promatraju isključivo kao puku administrativnu obvezu, a sve više kao strateški dio upravljanja ljudskim potencijalima i zadržavanja radnika, potvrđuju i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Taj trend potkrepljuju rezultatima svog istraživanja EDUkarijera 2026., provedenog među 572 poslodavca iz različitih gospodarskih djelatnosti.

Među tvrtkama koje već zapošljavaju ili planiraju zapošljavati državljane trećih zemalja, čak 81 posto ističe učenje hrvatskog jezika kao važnu mjeru za lakšu integraciju radnika. Istodobno, njih 62 posto kao jedan od glavnih izazova zapošljavanja stranaca navodi upravo poteškoće njihove prilagodbe unutar same organizacije, zbog čega ulaganje u jezične vještine postaje ključno i za produktivnost i sigurnost na radu.

Kako sustav funkcionira u praksi objašnjava Anita Stipić, voditeljica Odjela za tržište rada HGK, ističući da je model dobro organiziran, ali da pravo na vaučer nije automatsko, nego ovisi o ispunjavanju propisanih uvjeta. Samo podnošenje zahtjeva u potpunosti je digitalizirano putem sustava Moj vaučer, a HZZ je dužan uredan zahtjev ocijeniti u roku od 10 radnih dana.

Kao posebno pozitivnu stranu Stipić ističe to što su programi učenja hrvatskog jezika oblikovani prema specifičnim potrebama pojedinih djelatnosti, među kojima su građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, prerađivačka i prehrambena industrija, zdravstvo i socijalna skrb, promet, telekomunikacije te osobne usluge.

Takva je sektorska usmjerenost ključna jer jezične potrebe nisu jednake za sva zanimanja, jer radniku u ugostiteljstvu potrebne su drukčije komunikacijske situacije i stručna terminologija nego radniku u proizvodnji, graditeljstvu ili zdravstvenoj djelatnosti. Unutar HGK, ističe ona, djeluje i Zajednica za cjeloživotno obrazovanje, koja okuplja ustanove za obrazovanje odraslih te aktivno radi na povezivanju obrazovnog sektora s konkretnim potrebama gospodarstva.

612.909

eura ukupno je rezervirano od početka dodjele vaučera za učenje hrvatskog jezika

Ne mogu ostvariti pravo

Kako provedba izgleda u praksi na terenu, pokazuju iskustva jednog od najdugotrajnijih domaćih jezičnih centara – Centra za poduke i prevoditeljstvo SPES, koji integracijske tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike organizira od sredine 2024. Prema riječima direktora Slobodana Matića, kroz njihove je sektorski prilagođene programe dosad prošlo više stotina polaznika.

“Poslodavcima je najvažnije da im organizacija tečaja ne stvara dodatne probleme u poslovanju. Zato nastavu organiziramo u njihovim prostorima, u terminima koje zajedno dogovorimo, neovisno o tome gdje se u Hrvatskoj nalaze. Naš tim pomaže i oko administracije, provjere uvjeta za vaučere i pripreme dokumentacije, tako da poslodavac ne mora sam prolaziti kroz cijeli postupak”, objašnjava Matić.

Dodatni korak u prilagodbi potrebama tržišta SPES je napravio nedavnim otvaranjem Centra za integracijske tečajeve, koji je namijenjen poslodavcima iz Zagreba i Zagrebačke županije koji nemaju vlastite učionice ili zapošljavaju manji broj stranih radnika, zbog čega im je jednostavnije uključiti ih u grupe izvan tvrtke.

Unatoč pozitivnim trendovima i velikom odazivu, sugovornici iz gospodarstva i obrazovnog sektora upozoravaju na jedan konkretan regulatorni nedostatak koji tek treba riješiti. Riječ je o tome da radnici zaposleni putem agencija za ustupanje radnika u određenim situacijama ne mogu ostvariti pravo na sufinanciranje putem vaučera, iako stvarno rade u djelatnostima za koje su programi predviđeni, što smatraju bitnim pitanjem koje bi nadležne institucije trebale dodatno razmotriti i unaprijediti.

Što se tiče samih kapaciteta za nadolazeći val prijava uoči lipnja 2027., u HZZ-u navode kako trenutačno u ponudi imaju sedam kraćih neformalnih programa učenja hrvatskog jezika za strance, koje diljem zemlje provodi 19 pružatelja obrazovanja kroz ukupno 108 različitih programa. Koliko će točno stranih radnika biti obuhvaćeno obvezom polaganja ispita u lipnju 2027., u ovom je trenutku nezahvalno nagađati.

Najveći broj izdanih radnih dozvola i dalje se odnosi na državljane susjednih zemalja, koji nisu obuhvaćeni ovom zakonskom odredbom, dok je velikom broju radnika iz trećih zemalja dozvola izdana na rok od tri godine. Zbog toga se ne očekuje naglo i masovno zagušenje centara za učenje jezika, iako će se posao u toj niši zasigurno značajno intenzivirati. Pritom i podaci HZZ-a o stopi odustajanja (drop-out rate) među polaznicima koji su završili ili trenutačno pohađaju nastavu, od svega 1,7 posto, govore kako su i sami strani radnici motivirani usvojiti zahtjevan hrvatski jezik.

Autor: Marija Brnić
18. studeni 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati