Hrvatsko novinarstvo i nakladništvo ostali su siromašniji za Stjepana Andrašića, rođenog u Vrbovu kraj Zlatara 17. kolovoza 1941. godine. Njegov profesionalni put bio je obilježen predanošću, inovativnošću i dubokim razumijevanjem medijske industrije. Andrašićeva svestranost ogledala se već u njegovom obrazovanju; diplomirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, no njegova strast prema javnoj riječi i informiranju odvela ga je na Fakultet političkih znanosti, gdje je završio studij novinarstva, te na Višu školu za vanjsku trgovinu. Već tijekom studentskih dana aktivno se uključio u novinarski rad, surađujući u Studentskom listu i profilirajući se kao autor koji se s posebnom pažnjom bavio gospodarskim temama, pokazujući rano zanimanje za područje koje će kasnije značajno obilježiti i njegov nakladnički rad. Njegovi prvi koraci u novinarstvu bili su temelj za kasniju impresivnu karijeru koja ga je svrstala među najutjecajnije osobe hrvatske medijske scene druge polovice 20. stoljeća.

Presudan trenutak u Andrašićevoj karijeri dogodio se 1. siječnja 1971. godine, kada je stupio u stalni radni odnos u Večernji list, tada već etabliranu dnevnu novinu. U redakciji “Večernjaka” prošao je sve stepenice novinarskog i uredničkog razvoja, stječući dragocjeno iskustvo i gradeći svoj profesionalni autoritet. Počeo je kao novinar suradnik u gradskoj rubrici, zatim je prešao u unutrašnjopolitičku rubriku, gdje je svojim analitičkim pristupom i vještinom pisanja brzo stekao ugled. Njegove sposobnosti nisu ostale nezapažene, pa je uslijedilo imenovanje na poziciju urednika noćnog izdanja, a potom i urednika unutrašnjopolitičke rubrike. Njegova karijera nastavila se uspinjati pa je obnašao dužnosti pomoćnika, a zatim i zamjenika glavnog urednika, pripremajući se za najodgovorniju funkciju u novinskoj hijerarhiji. Ovaj dugogodišnji i postupni razvoj unutar jedne od najvažnijih medijskih kuća u zemlji omogućio mu je dubinski uvid u sve aspekte novinskog poslovanja i uredničkog rada.

Vrhunac Andrašićeve karijere u Večernjem listu nastupio je 1983. godine, kada je imenovan glavnim i odgovornim urednikom. Na toj poziciji ostao je sve do 1990. godine, a to je razdoblje ostalo zabilježeno kao “zlatno doba” Večernjeg lista. Pod njegovim vodstvom, list je doživio pravu ekspanziju i postigao povijesne uspjehe. Večernji list je tada počeo izlaziti u čak 18, prema nekim izvorima i 19 izdanja, uključujući i inozemno izdanje tiskano u Frankfurtu, čime je znatno proširio svoj doseg i utjecaj. Najimpresivniji pokazatelj uspjeha bila je naklada; godine 1986. prosječna dnevna naklada dosegnula je nevjerojatnih 371.460 primjeraka, a prema nekim podacima i 370.120 primjeraka, čime je Večernji list postao najprodavanija dnevna novina u tadašnjoj Jugoslaviji. Tijekom njegova mandata, 1987. godine, Večernji list počeo je izlaziti i nedjeljom, dodatno učvršćujući svoju poziciju na tržištu. Andrašićeva urednička politika vješto je balansirala između informativnosti, analitičnosti i tema koje su zanimale široku publiku, čineći Večernji list nezaobilaznim izvorom informacija za stotine tisuća čitatelja.

Vizionarski pothvati u nakladništvu

Nakon odlaska iz Večernjeg lista, Stjepan Andrašić nije napustio svijet medija i izdavaštva. Godine 1990. osniva vlastito nakladničko poduzeće Masmedia, koje je ubrzo postalo sinonim za kvalitetnu poslovnu i stručnu literaturu u Hrvatskoj. Pod okriljem Masmedije objavljeno je blizu tisuću izvornih i reprint izdanja knjiga, s posebnim naglaskom na područja ekonomije, menadžmenta i drugih stručnih disciplina. Osim tiskanih izdanja, Masmedia je izdala i 80 CD-ova stručnog i znanstvenog sadržaja, prepoznavajući važnost novih medija. Andrašićev poduzetnički duh i osjećaj za potrebe tržišta došli su do izražaja i u pokretanju niza stručnih časopisa u suradnji s velikim njemačkim nakladnikom. Tako su svjetlo dana ugledali časopisi kao što su Graditelj, CRO-Turizam, Instalater, Automobil Service, Elektro, Trgovina i Beauty Forum, svaki od njih namijenjen specifičnoj profesionalnoj publici i popunjavajući prazninu na tržištu stručnih publikacija. Njegova nakladnička kuća Masmedia bila je prepoznata po objavljivanju mnogobrojnih leksikografskih, znanstvenih i publicističkih djela, osobito iz područja ekonomije.

Transformacija medijskog tržišta i Poslovni dnevnik

Andrašićeva strast prema stvaranju novih medijskih proizvoda nije jenjavala ni u novom tisućljeću. Godine 2004. napravio je značajan poslovni potez kupivši od Europapress holdinga (EPH) list Dnevnik. Već sljedeće, 2005. godine, ovaj list preimenovao je u Poslovni dnevnik, jasno signalizirajući njegovu novu orijentaciju prema poslovnoj zajednici i ekonomskim temama. Samo godinu dana kasnije, 2006., pokrenut je i istoimeni internetski portal, čime je Poslovni dnevnik postao dostupan široj publici i pratio suvremene trendove digitalizacije medija. Stjepan Andrašić obnašao je i dužnost glavnog urednika Poslovnog dnevnika, usmjeravajući ga prema poziciji vodećeg poslovnog medija u Hrvatskoj. Uz Poslovni dnevnik, pokrenuo je i mjesečni magazin Investitor, dodatno obogaćujući ponudu za čitatelje zainteresirane za financije i ulaganja. Ovi projekti, kasnije prodani tvrtki 24sata d.o.o., potvrdili su njegovu sposobnost prepoznavanja tržišnih niša i uspješnog razvoja novih medijskih brendova.

Stjepan Andrašić bio je i suautor knjige “Zagreb, vodič”, objavljene u izdanju Masmedije 1998. godine. Za svoj izniman doprinos novinarstvu, primio je Godišnju nagradu Društva novinara Hrvatske (DNH) za 1988./1989. godinu. Njegov odlazak predstavlja veliki gubitak za hrvatsko novinarstvo i nakladništvo, no njegova djela i utjecaj koji je ostvario, posebice na razvoj Večernjeg lista i kasnijim pokretanjem utjecajnih poslovnih publikacija, ostat će trajno zabilježeni u povijesti hrvatskih medija. Stjepan Andrašić pamtit će se kao čovjek koji je živio za novinarstvo, razumio njegovu moć i odgovornost te svojim radom postavio visoke standarde za generacije koje dolaze.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji