Počevši sa 01.03.2012. uveden je porez na dohodak od kapitala na isplatu dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama, a Zakonom o porezu na dobit uveden je porez po odbitku za pravne osobe nerezidente.
Česta su pitanja poduzetnika, kada i kako možemo isplatiti predujam dobiti? Kod isplate prije svega trebamo voditi računa o odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Pravilnika o porezu na dobit.
Počevši sa 01.03.2012. uveden je porez na dohodak od kapitala na isplatu dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama, a Zakonom o porezu na dobit uveden je porez po odbitku za pravne osobe nerezidente.
Česta su pitanja poduzetnika, kada i kako možemo isplatiti predujam dobiti? Kod isplate prije svega trebamo voditi računa o odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Pravilnika o porezu na dobit.
• Dioničko društvo (DD) – Zakonom o trgovačkim društvima (ZTD) predviđeno je da se može statutom društva ovlastiti uprava (direktori) da nakon isteka godine iz predviđenog dijela neto – dobiti mogu isplatiti dioničarima predujam dividendi. Uvjet za isplatu je da privremeni Račun dobiti i gubitka (RDG) pokazuje pozitivne rezultate i da isplata predujma nije veća od polovine dobitka koji se prema ZTD-u i statutu mora izdvojiti u statutarne i ostale pričuve, kao i da ta isplata ne smije biti veća od polovice dobitka prethodne godine.
• Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) – u Zakonu o trgovačkim društvima (ZTD) za d.o.o. nema posebnih ograničenja, što znači da nije određeno ni vrijeme ni iznos predujma kao što je to određeno za dionička društva. Jedino o čemu trebamo voditi računa u društvima s ograničenom odgovornošću, proizlazi iz čl.406.st.4.ZTD-a. Članak govori da se iz podjele mora isključiti dobitak ako je upravi poznato značajno pogoršanje imovinskog stanja društva. Drugim riječima ako društvo ima poteškoća u poslovanju ne bi smjelo isplaćivati dobitak ili akontacije dobitka.
Također skrećemo pozornost na čl.35.st.2. Pravilnika o porezu na dobit prema kojem se predujam dobitka može isplatiti do svote koja proizlazi iz privremenog RDG-a, što znači da prije isplate akontacije dobitka trebamo sastaviti privremeni RDG i isplatit akontaciju na temelju iskazane svote dobitka na privremenom RDG-u. Napominjemo da Pravilnikom nije predviđeno da se privremeni RDG predaje poreznoj upravi na uvid ili na ovjeru, već ga jednostavno zadržavamo za svoje potrebe kao podlogu za donošenje odluke za isplatu dobitka.
Izmjenom čl.30. Zakona o porezu na dohodak, dohotkom od kapitala smatraju se i primici od dividendi i udjela u kapitalu fizičkih osoba. Na temelju čl.10.t.19 Zakona, na primitke od dividende i udjela u dobiti do visine od 12.000,00 kuna ne plaća se porez na dohodak, ali umanjenje za neoporezivi dio primitaka priznaje se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave. Takvo određenje proizlazi iz čl.30.st.11 Zakona o porezu na dohodak što znači da kod isplate predujma bez obzira o kojem se iznosu radi treba platiti porez, a mogući povrat ostvaruje se podnošenjem prijave na kraju godine. Porez na dohodak od kapitala plaća se po stopi od 12 % na dohodak rezidenta plus odgovarajući prirez. Dohodak nerezidenta oporezuje se istom stopom, ali bez prireza, osim u slučajevima ako je isplatitelj primio Zahtjev za umanjenje porezne obveze prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i zemlje nerezidenta. Ako isplatitelj raspolaže u trenutku isplate takvim ovjerenim Zahtjevom može primijeniti stopu koja je određena međunarodnim ugovorom o izbjegavanu dvostrukog oporezivanja.
Stvarni način isplate dobiti nije propisan, te istu možemo izvršiti na tekući račun ili u gotovini. Na kraju godine uz poreznu prijavu obvezni smo poreznoj upravi priložiti i evidenciju o isplaćenim predujmovima dobiti. U slučaju da se isplaćeni predujmovi dividende i udjela u dobiti ne mogu pokriti s ostvarenim dobitkom (isplate po predujmovima su veće od ostvarenom dobitka), razlika se smatra dohotkom od izuzimanja koja se oporezuje porezom na dohodak od kapitala s osnove izuzimanja stopom od 40%. U tom slučaju nemamo mogućnosti predujam pretvoriti u neki drugi oblik potraživanja.
Piše Filip Jelić, Fidestum do.o.o.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.I nije to sve , kada idete kupiti neki proizvod od tih novaca na koje ste platili sve te silne poreze i prireze vi morate platiti i PDV 25 %.
Koliko mi u stvari plaćamo ukupno poreza ?
Drago Jakovčević: Porez na imovinu prerast će u konfiskaciju
ZAGREB – Jedna od predizbornih najava sadašnje hrvatske vlasti odnosila se na drukčiju, socijalno pravedniju poreznu politiku.
Uz to je najavljivano i pokretanje gospodarstva, odnosno industrije.
No na taj dio se još uvijek čeka, dok se u vezi s porezima ove godine bilježi podosta intervencija. Ukupno govoreći, i njih već bije glas da iznevjeravaju spomenutu društvenu, kao i privrednu svrhu, piše Deutsche Welle.
Drago Jakovčević, pročelnik Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu smatra da je generalna porezna presija ove godine drastično povećana, što ne pogoduje ni socijalnim niti privrednim ciljevima.
Brojnim upozorenjima usprkos, cijena rada nije napravljena porezno konkurentnijom, dok je u višim kategorijama ona među najskupljim u svijetu.
Kapital se tako, po Jakovčevićevim riječima, tjera od Hrvatske, dok najugroženija populacija i dalje ostaje nezaštićenom.
Kada je riječ o porezu na imovinu kakav se planira uvesti slijedeće godine, Drago Jakovčević je mišljenja da će to prerasti u konfiskaciju.
Jer onima, koji ne budu imali novca za porez na djedovinu, primjerice će imovina jedino moći biti oduzeta.
Drugi komentatori strahuju da će i prije toga doći do rasprodaje onoga što su generacije mukotrpno stvarale.
Vlada im odgovara da ne shvaćaju kako porez na imovinu tereti ustvari samo – bogate.
Akademik Zvonimir Baletić, znanstveni suradnik zagrebačkoga Ekonomskog instituta smatra kako s novom vladom u osnovi ništa nije promijenjeno, samo je nastavljena politika smanjivanja potrošnje, a što automatski povlači smanjenje potražnje i proizvodnje.
Ako proizvođač nije uvjeren da će njegov proizvod imati potražnju, teško je smisliti zaobilazne mjere koje bi ga navele da se upusti u proizvodnu djelatnost.
U tom smislu je hrvatska politika restriktivna i ne vodi oživljavanju proizvodnje i rastu zaposlenosti.
U Hrvatskoj se ne isplati raditi .
Najbolje je čekati na Burzi da se zaposlite u Javnom sektoru , na Državnim Jaslama .
Ili da danima pohađate razne doktore i skupljajte liječničku dokumentaciju te tražite penziju .
Iako ste mladi imate veliku šanšu da dobijete mirovinu .
Mnogima je to uspjelo već u tridesetm godinama .
Ljudi su racionalni i ulažu trud tamo gdje je najisplativije .
Glupo je raditi u Realnom sektoru samo za poreze ,doprinose i ostale štibre i harače !
Porez kojim su oporezivani poduzetnici iz Realnog sektora :
25 % PDV na razliku u cjeni
20 % porez na dobit
12 % porez
18 % prirez u Zgb
i sada kada idete kupiti Mercedes platite opet porez 14 %
pa onda 10 % carina
pa na sve to opet PDV 25 %
pa porez na auto godišnje
pa cestarine
pa porez na osiguranje
pa porez na tehnički i regitraciju
pa porez na svaku litru benzina
i t.d…..
nema kaja oporezivanju
gospodarstvo su uništili največim porezima na svjetu !
Kako ćete prepoznati Vladu koja će izvući Hrvatsku iz krize ?
Smanjit će sve poreze Realnom sektoru 50 %
Dobro , ne morate kupiti Mercedes , kupite dionice .
I na dionice od dividende ćete platiti porez 12 % i prirez 18 % Zgb.
Ili kupite nekretninu ?
Opet ćete morati platiti porez kod kupnje i svake godine ćete plaćati porez na imovinu .
U Hrvatskoj se najviše isplati ne raditi .
A ako imate kaku lovu odmah ju potrošite na hranu i piće , sve pojedite , popijte i poserite pa vam nemogu ništa uzeti !
Ito nije kraj deranju kože porezima od ovih Gulikoža :
Kad jednog dana otegnete papke ,
vaši će dragi nasljednici morati platiti porez na ostavljenu im imovinu ,
na vaš dom ,
na vašu vikendicu ,
na vaš auto ,
na vašu tvrtku ,
na vaš obrt ,
na vašu grobnicu…..
Ni to neće biti kraj oporezovanju !
Vaši će nasljednici opet morati plaćati porez na nasljeđenu imovinu !
Zašto stranci ne investiraju u Hrvatskoj ?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ferdelji-odgovorio-linicu-ako-su-hrvatski-menadzeri-i-poduzetnici-nesposobni-zasto-nas-stranci-zaobilaze-u-sirokom-luku/627081.aspx
Hrvati plaćaju najveći porez na svijetu (250 raznih poreza ) :
http://www.index.hr/vijesti/clanak/the-economist-hrvati-placaju-najvece-poreze-na-svijetu/517083.aspx
Nikako mi nije jasno da se svi u ovoj državi bave oporezivanjem dobiti i dividenda.
Svaki poduzetnik mora platiti gomilu nameta iz svog poslovanja:
– plaće sebi i svim svojim djelatnicima
– doprinose na plaću (koje nitko na svojoj platnoj listi ne vidi) i doprinose iz plaće
– poreze i prireze na dohodak
– godišnje poreze na tvrtku
– vodne, komunalne i druge doprinose
– doprinose Hrvatskoj Gospodarskoj Komori, spomeničke rente i još desetine fiskalnih i parafiskalnih nameta kao što su Hrvatske Šume, Hrvatske Vode, članarine Turističkim zajednicama itd
Kada sve to poplaća (i račune dobavljača naravno) ostaje neka minimalna DOBIT koja se odmah oporezuje sa 20 % poreza koji se plaća UNAPRIJED tijekom godine kao akontacija.
Dakle kada si poduzetnik (vlasnik udjela – udjelničar u d.o.o.-u ili dioničar u d.d.-u) isplati 80 Kn dobiti – već je platio sve one nabrojane poreze i još 20 Kn poreza na dobit i tada mu država želi uzeti još 12 % + prirez – pa čemu sve to?
A ono što većina i ne zna, stani vlasnici pretežno NE PLAĆAJU taj porez jer plaćanje tog poreza spriječavaju međudržavni sporazumi o spriječavanju dvostrukog oporezivanja koje imamo potpisane sa većinom država koje kod nas ulažu tako da ovaj porez praktički plaćaju samo mali domaći dioničari/udjelničari …
Uključite se u raspravu