Za protekle uskrsne blagdane potrošnja mjerena vrijednošću računa koje su izdali svi obveznici fiskalizacije bila je veća nego lani. Postotnim povećanjima vrijednosti izdanih računa, od onih za kupnje u trgovini do onih u turističko-ugostiteljskim uslugama nemalo su, doduše, pridonijele i veće cijene. Nakon što je u preduskrsnom tjednu zabilježen godišnji porast broja računa za 24 posto i vrijednosti fiskaliziranog prometa za 42 posto (s tim da je lani Uskrs bio dva tjedna ranije), prošli tjedan promet je u usporedbi s prošlom godinom bio za gotovo četvrtinu (24%) veći, ali na pet posto većem broju računa.

Dok je trgovini (na veliko i malo) na četiri posto manjem broju računa fiskalizirani promet povećan za 13 posto, podaci o prijavljenim prometima u djelatnostima povezanim s turizmom (Pružanje smještaja te pripeme i usluživanja hrane) samo potvrđuju bitno drukčiju sliku predsezone. U ovo doba prošle godine ona je zbog pandemije bila više nego slabašna. Tako su obveznici fiskalizacije u tim djelatnostima prošli izdali čak 74 posto više računa, a njihom iznos bio je gotovo triput veći (povećanje za 190 posto) nego u usporedivom tjednu 2021.

Usporedbe prošlotjednog prometa s 2020. pak prvenstveno odražavaju “lockdown” tijekom travnja te godine, pa su u proteklih sedam dana poduzetnici u tim djelatnostima prijavili čak 15 puta veći promet.

No, stave li se prošlotjedne brojke u odnos s onima za usporedivi tjedan predkrizne 2019. (što je te godine bio tjedan preduskrsne potrošnje) podaci Porezne uprave pokazuju smanjenje broja računa od 12 posto, ali je istodobno iznos fiskaliziranih računa veći za 18 posto. To povećanje dijelom je rezultat viših cijena, no u kojoj mjeri je posljedica viših cijena, a u kojoj stvarno povećane potrošnje, podaci o fiskalizaciji ne daju odgovor.