Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Povratak mutnoj privatizaciji

Autor: Marija Brnić
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Ubrzanom privatizacijom gotovo 500 tvrtki, u vrlo nepovoljnom tržišnom trenutku i bez jasnih kriterija za početne cijene, Vlada ne šalje dobru poruku

Privatizacija u Hrvatskoj nikako da se konačno otrgne negativnoj percepciji. Najnovija kap u toj prepunoj čaši je odluka Vlade Jadranke Kosor kojom se utvrđuje popis gotovo 500 tvrtki čijim će se udjelima i dionicama ubrzano trgovati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Lista je na Vladinoj sjednici prihvaćena bez istodobne objave i samog popisa, odnosno imena i raspoloživih udjela koje će se u tom valu nuditi na tržištu. Iako tom važnom detalju u Banskim dvorima očito nisu pridavali važnost, povratak je to u stara vremena netransparentnih privatizacijskih procesa koje je Hrvatska godinama pokušavala prevladati. Po donošenju popisa tvrtki, u kojem se tek taksativno i u širem kontekstu navodi broj društava koja će se prodavati, od udjela u doo-ima do manjinskih i većinskih paketa u dioničkim društvima koja kotiraju ili ne kotiraju na burzi, odmah se, naravno, otvorio širok prostor za nagađanja i o tome koji će se od atraktivnijih državnih udjela uvrstiti na tu listu, poput onoga u Podravci. No, propust s neobjavljivanjem cjelokupne liste društava nije i jedini. Sličan je “kiks” učinjen i ulaskom u ubrzani privatizacijski val – u najnepovoljnijem tržišnom trenutku i k tomu bez jasno postavljenih kriterija za utvrđivanje početne cijene. Stari i još uvijek važeći propisi nalažu sporu i iscrpljujuću proceduru, koja bi u sadašnjim tržišnim uvjetima teško dala željeni financijski priljev državi. No, premda se godinama priprema novi zakonski okvir za upravljanje državnom imovinom, on još nije utvrđen, već će se tek početi pripremati novi pravilnik za ovaj slučaj. Takvim naoko amaterskim postupcima Vlada definitivno ne šalje dobru poruku, pa makar se opravdavala žurbom zbog pokušaja oporavka gospodarstva.

Privatizacija u Hrvatskoj nikako da se konačno otrgne negativnoj percepciji. Najnovija kap u toj prepunoj čaši je odluka Vlade Jadranke Kosor kojom se utvrđuje popis gotovo 500 tvrtki čijim će se udjelima i dionicama ubrzano trgovati.

Lista je na Vladinoj sjednici prihvaćena bez istodobne objave i samog popisa, odnosno imena i raspoloživih udjela koje će se u tom valu nuditi na tržištu. Iako tom važnom detalju u Banskim dvorima očito nisu pridavali važnost, povratak je to u stara vremena netransparentnih privatizacijskih procesa koje je Hrvatska godinama pokušavala prevladati. Po donošenju popisa tvrtki, u kojem se tek taksativno i u širem kontekstu navodi broj društava koja će se prodavati, od udjela u doo-ima do manjinskih i većinskih paketa u dioničkim društvima koja kotiraju ili ne kotiraju na burzi, odmah se, naravno, otvorio širok prostor za nagađanja i o tome koji će se od atraktivnijih državnih udjela uvrstiti na tu listu, poput onoga u Podravci. No, propust s neobjavljivanjem cjelokupne liste društava nije i jedini. Sličan je “kiks” učinjen i ulaskom u ubrzani privatizacijski val – u najnepovoljnijem tržišnom trenutku i k tomu bez jasno postavljenih kriterija za utvrđivanje početne cijene. Stari i još uvijek važeći propisi nalažu sporu i iscrpljujuću proceduru, koja bi u sadašnjim tržišnim uvjetima teško dala željeni financijski priljev državi. No, premda se godinama priprema novi zakonski okvir za upravljanje državnom imovinom, on još nije utvrđen, već će se tek početi pripremati novi pravilnik za ovaj slučaj. Takvim naoko amaterskim postupcima Vlada definitivno ne šalje dobru poruku, pa makar se opravdavala žurbom zbog pokušaja oporavka gospodarstva.

Autor: Marija Brnić
11. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close