“Željezara Split treća je Zlomrexova akvizicija i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo biti u stanju koristiti sve njezine proizvodne kapacitete i poslovati s dobiti”, poručio je predsjednik uprave te poljske tvrtke Przemyslaw Sztuczkowski nakon današnjeg potpisivanja ugovora o kupnji 89,34 posto dionica splitske željezare u Hrvatskom fondu za privatizaciju.
Zlomrex je odabran kao najpovoljniji ponuđač na natječaju koji je objavljen u veljači, a kako je riječ o složenoj transakciji, tek sada je konačno i potpisan ugovor, kojim se splitskoj željezari osiguravaju ulaganja od ukupno 200 milijuna kuna kroz razdoblje od idućih pet godina. Zlomrex se, među ostalim obvezao zadržati svih 468 zaposlenika kroz iduće tri godine, a uz cijenu od 10,11 milijuna kuna za dionice treba platiti još i 46 milijuna kuna vjerovnicima (osim državnim), 6 milijuna kuna obveza Željezare prema zaposlenicima, te 0,1 posto obveza državnim vjerovnicima koje su koncem svibnja iznosile 226 milijuna kuna. U roku od 120 dana trebala bi biti i oslobođena državna jamstva vrijedna oko 156 milijuna kuna. Ugovor, kako je kazao predsjednik HFP-a Grga Ivezić, sadrži i klauzulu kojom se, u slučaju nepoštivanja obveze i rokova u pogledu državnih jamstava, Zlomrex ostati bez dionica, sredstava kojima je platio dionice i podmirio dugovanja prema radnicima i državnim vjerovnicima. Do realizacije te obveze kupac neće moći niti raspolagati dionicama Željezare.
Odgovarajući na novinarske upite predsjednik uprave Željezare Split Nenad Domljanović istaknuo je kao jedan od važnijih zadatak s kojim će se kupac morati suočiti već u prvoj fazi ulaganje u aktivnosti u području zaštite okoliša, budući da od početka 2008. godine na snagu stupaju nove i puno zahtjevnije norme u tom području. U prvih šest mjeseci ove godine, dodao je Domljanović, Željezara je radila sa 36 posto proizvodnog kapaciteta, a dolaskom novog vlasnika očekuje se da će iskoristivost porasti najmanje na tri četvrtine kapaciteta. Ova je Željezara, specijalizirana za željezo za građevinarstvo, bila orijentirana na domaće tržište, čije su potrebe tolike da bi i rad sa 100-postotnim kapacitetom pokrivao samo polovicu potreba na hrvatskom tržištu. Za razliku od slučaja s autocestom Zagreb-Split, u čijoj izgradnji splitska željezara nije sudjelovala, na nastavku te ceste prema Pločama splitski su kapaciteti, kaže Domljanović, itekako angažirani.