Nekada su gotovo u svakoj ulici postojali majstori kojima smo nosili cipele, satove i kišobrane na popravak. Danas su takvi obrtnici sve rjeđi, a za pojedina zanimanja već godinama nema novih učenika, donosi Mateo Keller s N1.
U Zagrebu je ostao samo jedan kišobranar koji se bavi ručnom izradom i popravkom kišobrana – Thomislav Cerovečki. Obiteljski obrt koji vodi ima dugu tradiciju, a njegovi počeci sežu u 1912. godinu.
„U Zagrebu je nekad bilo sedam obrtnika koji su ručno proizvodili kišobrane. Danas smo od svih ostali samo mi”, ispričao je Cerovečki za N1.
Stare stvari još imaju svoje mušterije
Iako je takvih majstora sve manje, još uvijek postoje građani koji radije popravljaju predmete koje već imaju nego kupuju nove.
Jedna od njih je Zagrepčanka koja kišobrane redovito nosi na popravak.
„Ja sam oduvijek tako, još sam odgojena da se sve što je barem malo pokvareno popravi. A kišobrane posebno”, rekla je, izrazivši zabrinutost što će biti ako se zatvori i posljednja takva radionica.
Prema Cerovečkijevim riječima, cijene popravaka kišobrana kreću se od dva do 50 eura, ovisno o vrsti oštećenja.
Nekada je zagrebačka Ilica bila puna obrtničkih radnji. Urari, postolari, krojači i stolari imali su svoje mjesto gotovo na svakom uglu. Danas je takve majstore sve teže pronaći.
Kupuje se novo umjesto da se staro popravlja
Građani primjećuju da obrtničke radnje postupno nestaju, a s njima i navika popravljanja predmeta.
Jedna od sugovornica N1 istaknula je da se danas mnoge stvari jednostavno bacaju i zamjenjuju novima.
„Ne popravljamo ni pegle, ni usisavače, ni fenove. Kupimo odmah drugi i to je to”, rekla je.
Slično razmišlja i drugi prolaznik, koji upozorava na sve veći broj praznih poslovnih prostora.
„Nekad je bio svaki treći obrtnik. Sad nema nikoga. Baš ovaj dio. Vidite ove lokale? Prazno, prazno. A odite do Kvatrića, Vlaška, to je sve pusto, prazno. Žalosno za vidjeti”, kazao je.
Za neke zanate godinama nema učenika
Unatoč nestanku pojedinih tradicionalnih zanimanja, interes mladih za obrtničko obrazovanje u cjelini raste.
Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, tijekom 2025. godine obrtničke programe upisalo je više od 8300 učenika.
No, taj se trend ne odnosi na sve zanate. Prema podacima koje prenosi N1, za zanimanje urara već pet godina zaredom nije upisan nijedan učenik, dok u posljednjoj navedenoj školskoj godini nije bilo ni upisa za zanimanje obućara.
S druge strane, interes za krojačko zanimanje pokazuje oporavak. Prema službenoj statistici Hrvatske obrtničke komore, u školskoj godini 2025./2026. program za modnog krojača upisalo je 77 učenika.
U Hrvatskoj obrtničkoj komori zadovoljni su rastom interesa za strukovno obrazovanje.
„Roditelji i djeca prepoznaju da im obrtništvo može osigurati dobro plaćeno radno mjesto i budućnost, a tome pridonose i promotivne aktivnosti te brojni poticaji”, poručuju iz Komore.
Međutim, veći broj upisanih učenika još nije dovoljan da bi se nadoknadio nedostatak majstora u zanimanjima koja polako nestaju.
Prema podacima HOK-a koje prenosi N1, u posljednjih pet godina majstorski ispit za urara položile su samo četiri osobe u cijeloj Hrvatskoj, a za obućara tek jedna.
Od postolarskog zanata može se dobro živjeti
Nekoliko ulica dalje od Cerovečkijeve radionice još se čuje zvuk postolarskog alata.
Miljenko je jedan od majstora koji se i dalje bave tim zanatom, a o svojem poslu govori s velikim entuzijazmom.
„To je jako lijep posao. To je umjetnost, na kraju dana. Hvala Bogu, sve je manje umjetnika. Svi bi samo za kompjuterima bili, nitko ne bi radio. A nije to težak posao. Treba malo kreativnosti i sve se da”, kaže Miljenko.
Na pitanje može li se od postolarskog zanata dobro živjeti, odgovara potvrdno.
„Dobro je to plaćeno”, ističe.
Posla, dakle, još ima, a od nekih se tradicionalnih zanata može i dobro zaraditi. No, da bi opstali, potrebno je da ih netko želi naučiti i nastaviti raditi.
Dok god postoje oni koji čuvaju stare kišobrane, cipele i satove, postojat će i potreba za majstorima koji ih znaju popraviti. Pitanje je samo koliko će ih u budućnosti biti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu