Godinama se u Hrvatskoj više stope rasta gospodarstva nisu uspijevale odraziti, ili barem ne u znatnijoj mjeri, na kretanja zaposlenosti i nezaposlenosti, no konačno su u oba segmenta vidljive pozitivne promjene.
Zbog sezonskih su utjecaja trendovi u ljetnim mjesecima uobičajeno povoljniji u odnosu na ostatak godine, međutim sada je primjetan osjetan napredak u ovogodišnjim kretanjima na domaćem tržištu rada.
U lipnju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izmjerena najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih deset godina, od 16 posto.

Rast zaposlenosti
Pri tom valja napomenuti da je riječ o stopi koju se izračunava prema administrativnim izvorima, i koja uvijek ima veće vrijednosti od takozvane anketne stope, utemeljene na znatno strožim međunarodnim kriterijima (Međunarodne organizacije rada), a koje primjenjuju i sve zemlje EU. Za razliku od europskih zemalja, kod nas se ta stopu još uvijek izračunava samo dva puta godišnje, a ne i na mjesečnoj razini. Posljednji puta ta je stopa objavljena za drugo polugodište 2005. godine i iznosila je 12,3 posto, a tek se očekuje objava prvih podataka o stopi anketne nezaposlenosti za prvo polugodište 2006. godine. Neslužbeni izvori, pak, najavljuju kako će ona potvrditi pozitivne trendove na tržištu rada, te da će iznositi – 11 posto, što je također najniža razina zabilježena u posljednjih osam godina. Očito da je došlo do preokreta u usporedbi s koncem 90-tih i prvim godinama novog milenija, kada je u Hrvatskoj nezaposlenost dosezala vrhunac, brojeći i više od 415 tisuća nezaposlenih a stope nezaposlenosti su prelazile 23 posto. Ono što je posebno ohrabrujuće u prvom polugodištu 2006. jest rast zaposlenosti. U lipnju je statistika evidentirala povećanje za jedan posto, pa je ukupno zaposlenih u Hrvatskoj bilo 1,444 milijuna.

S druge strane, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je bilo 274 tisuće nezaposlenih, gotovo osam posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine. S burze rada već stižu i podaci za srpanj, u kojemu je, očekivano, još manji broj evidentiranih nezaposlenih osoba, 270 tisuća, 7,6 posto manje nego u srpnju 2005. godine. Najnoviji podaci HZZ-a otkrivaju kako je na godišnjoj razini manji i broj osoba koje se prijavljuju na evidenciju, ali i onih koji su otišli s burze. Novoprijavljenih nezaposlenih osoba u srpnju je bilo 18,3 tisuće (smanjenje od 5,6 posto na godišnjoj razini), pri čemu je njih 45 posto prethodno bilo zaposleno, a ostali su došli po završetku škole ili su bili neaktivni. S evidencije HZZ-a otišlo je 22 tisuće osoba, za 7,5 posto manje nego u lanjskom srpnju. Dvije trećine brisano je zbog zaposlenja, a ostali zbog neredovitog javljanja na burzu i drugih razloga. S evidencije HZZ-a najviše se osoba zaposlilo u trgovini, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji i poslovanju nekretninama. Zavod za statistiku u prvom polugodištu bilježi najveći porast zapošljavanja u poslovanju nekretninama, gdje je u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj zaposlenih povećan za 4,3 posto. Koncem lipnja u toj je djelatnosti ukupno bilo 70,7 tisuća zaposlenih. Pozitivnim ukupnim trendovima u zapošljavanju pridonijeli su u tom razdoblju i financijski sektor, s rastom od 3,7 posto, trgovina i građevinarstvo, u kojima je rast iznosio oko tri posto.

Nastavak trenda
U trgovini je koncem lipnja radilo 196,7 tisuća radnika, a u građevinarstvu 87,7 tisuća. Zasigurno bi kretanja zaposlenosti bila i povoljnija da su rezultati bili bolji u grani koja tradicionalno zapošljava najveći broj radnika, u prerađivačkoj industriji. Potkraj lipnja u industriji je radilo 241,6 tisuća radnika, te je u toj djelatnosti došlo do stagnacije u pogledu otvaranja novih radnih mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Analitičari očekuju da će se pozitivni trendovi nastaviti i u drugom dijelu ove godine te da će se protegnuti i u narednu godinu. Službena stopa nezaposlenosti, prema procjenama Ekonomskog instituta tako bi ove godine trebala s lanjskih 18 posto pasti na 17 posto, a 2007. godine predviđaju daljnje smanjenje, na 16,6 posto. Analitičari Raiffesien banke nešto su oprezniji, pa prognoziraju stopu nezaposlenosti od 17,5 posto u 2006., a 17 posto u 2007. godini. Tako gledano, može se zaključiti kako su konačno godine crnih i katastrofičnih vijesti s hrvatskog tržišta rada polako iza nas.