O čemu se zapravo radi? Porezna blagajna je zapravo uređaj koji ima nekoliko inačica. Može biti uređaj s tiskačem ili samo tiskač. On u sebi sadrži memoriju svih izdanih računa koji se periodično (na kraju dana) šalju u poreznu upravu.

Poreznici se hvale kako je to “porezna crna kutija” i da do sada u drugim zemljama nije zabilježen uspjeh brisanja računa. Vjerojatnije je da ako je nekome to i pošlo za rukom sigurno nije obavijestio nadležne organe. Jedno je sigurno, porezna blagajna ne može registrirati neizdavanje računa, ali to zadire u sferu direktnog nepoštivanja zakonske obveze.

Blagajna od 2013. postaje obligatoran uređaj za sve koji rade s gotovinom. Ovoga neće biti pošteđeni ni odvjetnici koji tvrde da je suludo uvođenje takvog sistema. U Srbiji su čak i donijeli odluku o štrajku upozorenja jer kako kažu to je nemoguće uvesti u njihovom slučaju. Prava je istina da su zapravo najveće porezne utaje u sektoru intelektualnih djelatnosti.

Bilo kako bilo ugostiteljski i uslužni obrti su prvi na meti vlasti. Kada obrtnike pitate što misle o takvom načinu kontrole dobit ćete jako različite odgovore,ali u jednom se svi slažu- ako će država i uvesti blagajne, neka to uvede na svoj račun. Jer taj uređaj košta. U Bosni i Hercegovini se cijene preračunato kreću od 3.300,00 kn na dalje, ovisno o modelu, što je pak, puno povoljnije negoli je to bilo u Srbiji u početcima prodaje. Koja će biti cijena uređaja u Hrvatskoj još je nepoznato, ali procijenjuje se da će cijene biti kao i u zemljama u regiji.

Ovo uvođenje blagajne zapravo nije nikakva novost, to već postoji u zemljama u regiji, a i kod nas se o tome raspravlja već dulje vremena. Jedan od razloga postupnog uvođenja je i cijena tog projekta. U Sloveniji, koja također uvodi sustav protiv nezakonite porezne evazije procjenjuju da će ih isti koštati jedanaest milijuna eura, i to su prve informacije, te postoji mogućnost da će država snositi dio troška uređaja. Subjektivna je ocjena da će cijena projekta kod nas biti puno veća jer su najave išle u tom smjeru bez obzira na to koliko projekt plaćali “skromne” susjedne države.