Promijenjeni Zakon o parničnom postupku stupa na snagu tek nakon ljeta, ali već se prema njegovim novim odredbama uvelike pišu tužbe. Priprema se navodno 10-ak tisuća revizijskih zahtjeva u raznim vrstama predmeta, a njima će odvjetnici na jesen, čim zakon krene u primjenu, preplaviti Vrhovni sud.

Pitanje je kako će taj količinski pritisak podnijeti Vrhovni sud te hoće li se na vrijeme na najvišoj sudbenoj instanci provesti organizacijske promjene kako bi bio na nivou predstojećeg golemog zadatka. Vrhovni sud će zbog izmjena ZPP-a u dijelu revizijskih razloga uskoro biti do grla u poslu. Očekivanja pravosuđa usmjerena su prema ekipiranju Vrhovnog suda u prvom redu sa sudskim savjetnicima jer bi samo tako, po uzoru na način rada Ustavnog suda, mogli odraditi golem tehnički posao priprema revizijskih predmeta za suce Vrhovnog suda. Oni pak u vijeću od tri suca odlučuju o novitetu ZPP-a, (ne)dopuštanju revizije koja je sada moguća u svakom slučaju kad se stranka pozove na problem važan za ujednačavanje sudske prakse i ravnopravnost građana. Dopuste li reviziju, tada u vijeću od pet sudaca odlučuju o meritumu. Tih desetak tisuća novih predmeta o najsloženijim pravnim pitanjima za nekolicinu parničnih sudaca Vrhovnog suda smatra se najvećim izazovom ne samo za Vrhovni sud, nego i za Vladu koja provodi reformu. Liberaliziran je pristup svakog predmeta Vrhovnom sudu kroz mehanizam revizije neovisno o njegovoj vrijednosti, koji “gađa” ulogu Vrhovnog suda kao skrbnika jedinstvene prakse sudovanja. Zna li se pritom koliko je sudska praksa neujednačena, desetak tisuća odluka o revizijskim zahtjevima bit će kap u moru. Aktualne izmjene parničnih pravila, premda nisu radikalan obračun s pravilima po kojima je omogućeno dugotrajno parničenje, onemogućuju postojeću solidarnost koja vlada među odvjetnicima jer oni uglavnom nisu štitili svoje stranke od zloporaba procesnih ovlaštenja druge strane. Prema starim pravilima sud nije mogao kazniti novčanom kaznom građane i tvrtke koje izbjegavaju dolazak na rasprave radi otezanja parničenja ako to nije predložila druga strana, a odvjetnici su to izbjegavali zbog solidarnosti. Država upravo forsira sudstvo da se kao državni aparat i vlast okrene discipliniranju neposlušnih stranaka. Sankcija je prebačena u ruke suda koji više nije ovisan o prijedlogu odvjetnika, a naplatu visokih iznosa novčanih kazni zakonodavac je povjerio Poreznoj upravi. Dok mnogi iz pravničkih krugova argumentirano tvrde da su očekivali znatno veće promjene, novela će ostvariti implikacije na čak 60-ak posto svih parnica koje će se po jednostavnim pravilima brzo raspraviti i presuditi. Riječ je o procesnim promjenama koje udaruju u korijene dugotrajnosti za oko 70.000 sporova male vrijednosti. Daleko najbrojniji sporovi vode se do iznosa od 10.000 kuna za građane te 50.000 kuna za pravne osobe, a po novome će biti rješavani kao na tvorničkoj traci.