Najprije The Economist, potom EBRD, zatim S&P i naposlijetku, domaća javnost…
U samo tjedan dana nekoliko otrovnih strelica odapeto je iz različitih smjerova prema Banskim dvorima, ali sve s istom porukom: To je to, više vam ne vjerujemo.Na žalost sviju nas Vlada na njih gotovo da nije ni odgovorila, iako je razlog gubitka povjerenja svih spomenutih strana ono što bi vodstvu svake države danas trebalo biti najvažnije – teška gospodarska situacija i još tmurnije prognoze. No, za prepucavanje s trenutačnom prvom postavom HDZ-a koju ekonomija brine i zanima koliko i pritvaranje Justina Biebera, pojedinci su pronašli i vremena i inspiracije. Upravo ta činjenica je ono što već godinama progoni sve naše političke stranke i što je, bez ikakve sumnje, najveći i najteži križ koji ova zemlja više ne može podnijeti – politikanstvo u najgorem mogućem smislu te riječi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Vlada na polovici svog mandata ima dvije opcije; pružiti Bruxellesu jaku priču u okviru Procedure prekomjernog deficita smanjiti broj zaposlenih i masu plaća u javnom sektoru, izmijeniti teritorijalni preustroj i poboljšati poslovnu klimu. Budući da je u tom scenariju izvjesno da gubi izbore, alternativa je kupovanje vremena krpanjem deficita novcem od budućih mirovina, te ostalim kozmetičkim potezima poput uzimanja dobiti javnih poduzeća, ukidanjem poreznih olakšica, porezom na štednju, nekretnine čiji su efekti nedovoljni…
Negativna solidarnost više je od puke indiferentnosti prema radničkoj mobilizaciji. Radi se o osjećaju nepravde preraslom u snažnu provalu bijesa, a u službi ideje koja glasi: ako ja moram trpjeti sve rigoroznije uvjete rada (zamrzavanja plaće, gubitak beneficija, opadajući mirovinski fond, dokidanje sigurnosti zaposlenja i povećanje prekarnosti), neka ih trpe i svi ostali. Negativnu solidarnost možemo dovesti u blisku vezu s onom vrstom ‘lutrijskog razmišljanja’ koje stoji u temelju najštetnijih varijanti američkog sna. Kod lutrijskog razmišljanja riječ je o svojevrsnom tipu izokrenute rawlsijanske anti-pravde – umjesto da uzmemo u obzir iznimno malu vjerojatnost ostvarivanja materijalnog prosperiteta u neravnopravnom društvu, te stoga pružimo prednost ravnopravnijem, prevagu odnosi psihologija milijunskih izgleda. Linija razmišljanja glasi ovako: budući da ću jednoga dana sigurno biti bogat, valja pobrinuti se da mi u tom trenutku uvjeti budu što je moguće povoljniji; čak i ako je vjerojatnije da će, uzevši u obzir realnu procjenu vlastitih izgleda, takav smjer djelovanja biti potpuno u sukobu s mojim trenutnim interesima. Negativna solidarnost krajnje je negativna na najinfantilniji način, gura otvorenu „utrku-prema-dnu“, i puno više od inherentno (ako i krivo usmjereno) aspirativnog lutrijskog razmišljanja – aktivno je i agresivno anti-aspiracijska. Negativna solidarnost funkcionira pod nevidljivom, iako očigledno kontradiktornom i samonegirajućom pretpostavkom o refleksivnoj nemoći. Budući da sam i sâm prisiljen trpjeti jednako niske standarde, angažirat ću se oko rušenja radnog standarda, jer naime, postoji samo jedan pravac u kojem termodinamički sistem socio-ekonomike može smjerati: prema besprizornoj eksploataciji s dna kaljuže post-fordističkog (kvazislobodnotržišnog) neoliberalizma. Kada Torijevci, u svjetlu društvenih posljedica financijske krize, govore o društvenoj solidarnosti, jasno je kako na umu imaju negativnu solidarnost.
Igra lota i/ili igra sa rizicima, i/ili igra sa neizvjesnostima !!!!????
U svom magistarskom radu Martin Rajgelj( „Paradoksi pogreške kroz razvoj teorije o odlučivanju u uvjetima rizika i u uvjetima neizvjesnosti“, objavljenog na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, 2005 godin) upozorava na igru lota. Igra lota, citira Rajgel poznata dva ekonomista, Friedmana i Savage(The Utility Analysis of Choices Involving Risk.Journal of Political Economy, Chicago, 56(1948) „ kroz stoljeća ostala je nepromijenjena po svuda po svijetu i sa kojom se moglo uvijek trgovati“
Dakle sa lotom se uvijek i svuda moglo trgovati!!! Posebno je uspješna trgovina lotom u uvjetima rizika i uvjetima neizvjesnosti!
Nije li ista pašta i sa ideologijama??? Ne trguje li se ideologijama u uvjetima rizika i u uvjetima neizvjesnosti, jednako uspješno??? A tko su trgovci ideologija i kojim se teorijama vode ????
Nisu li trgovina lotom i trgovina ideologijama sinonimi???
Uključite se u raspravu