Puno se proteklih dana govori o brojkama i oni koji odlučuju o smjeru i razvoju države manje-više su zaokupljeni elementarnom matematikom koja se sastoji od operacija zbrajanja i oduzimanja, a svjedočimo da je pojedincima već i to podosta složeno. S obzirom na to da uvođenje matematike u naš politički diskurs automatski podrazumijeva i uvođenje kaosa teško je očekivati da itko tko se kreće i živi u tom okruženju želi čuti ijednu zahtjevniju matematičku operaciju ili brojku.

Međutim, s obzirom na to da je engleska uzrečica ili parafraza iz filma Jerry Maguire – "Show me the numbers" zabavila gledatelje prijenosa saborske sjednice treba ukazati da ta ista uzrečica ostavlja i pomalo gorak okus u ustima onih koji bi ju probali malo ozbiljnije upotrijebiti. U tom slučaju ona ne bi bila poziv na brojanje glasova – ima li ih 75 ili 76, niti sinonim za sav naš politički jad, već uvod u puno ozbiljniju priču.

Pa eto nekoliko brojki za pokazati, ali ne i za pohvaliti. Prvo: "Rizik od siromaštva u 28 zemalja EU-a narastao je na više od 17 posto. Rumunjska (25,4%), Latvija (22,5%), Litva (22,2%), Španjolska (22,1%), Bugarska (22%), Estonija (21,6%), Grčka (21,4%) i Hrvatska (20%) imaju rizik od siromaštva za svakog petog stanovnika ili više", kaže Eurostat. Drugo: "Višegodišnja recesija prelila se i na plaće jer, u usporedbi s drugim tranzicijskim državama, Hrvatska jedina ima 30-ak eura niže bruto plaće nego što ih je imala 2010.", piše nedavno Večernji list.

Ne brinu za ljudske sudbine
Treće: "Plaće u Hrvatskoj ne isplaćuju ukupno 3423 poslodavca, koji zapošljavaju 10.670 radnika, pokazuju najnoviji podaci Porezne uprave koji se odnose na neisplatitelje plaća za razdoblje obračuna od siječnja do prosinca prošle godine", objavio je prije dva mjeseca Poslovni dnevnik. I moglo bi se ovako u nedogled pokazivati brojke našim političarima koji upravo to traže proteklih dana, ali one bi bile beznačajne u odnosu na važnost razlike između broja 76 i 75. Mogu se brojke pokazati i drugačije, pomalo pohvalno – "Javni je dug u prosincu prošle godine pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.  

Hrvatska je po proračunskom deficitu za 2016. od 0,8 posto BDP-a među EU zemljama s najnižim udjelom deficita u BDP-u, dok je po javnom dugu od 84,2 posto među 16 članica čiji dug premašuje 60 posto BDP-a", pokazuju podaci Eurostata. Opet i te pozitivne brojke, u ovom trenutku u domaćoj politici nevažne su u odnosu na razliku između brojeva 76 i 75. Ova mala pokazna vježba trebala bi ukazati na činjenicu kako naši političari, oni koji odlučuju o daljnjem razvoju države i dalje previše pažnje poklanjaju jednoj brojci – glasovima, a premalo puno važnijim brojkama iz kojih se kriju ljudske sudbine.

Obrana Marića
U obranu ministra financija Zdravka Marića valja istaknuti kako su gore naveden pozitivne brojke upravo iz njegova resora, ali isto tako svim političarima ukazati da je nevažnost svih tih brojki u odnosu na razliku između 75 i 76 upravo iz njihova resora, a on sve više podsjeća na popularnu američku seriju "Survival", a sve manje na nešto što bi se trebalo zvati vodstvo (ili za one koji vole engleski – "leadership"). Zato je vrijeme za sve naše političare da stanu na loptu i okrenu se ozbiljnoj matematici onoj koja uključuje broj mladih koji odlaze iz Hrvatske, omjer zaposlenih i umirovljenika, broj blokiranih građana i tvrtki, broj ugašenih obrta itd. Vrijeme je da se svi prihvate ozbiljnih brojki umjesto simpatičnih holivudskih  parafraza.