Hrvatska je trenutno u vrlo dubokoj recesiji, no ulazak u Europsku uniju (EU) znatno će joj povećati mogućnosti za primanje financijske potpore i privlačenje investicija, a pravilno i brzo korištenje tih resursa može biti ključ za oporavak hrvatske ekonomije, ocijenio je danas direktor Svjetske banke za središnju Europu i baltičke zemlje Peter Harrold.

Pritom se pozvao na primjere Bugarske i Rumunjske koje su proteklih godina imale puno problema s povlačenjem sredstava iz EU fondova. Njihove Vlade zatražile su našu pomoć i to im se isplatilo kroz bolje korištenje tih sredstava – objema zemljama ove se godine prognozira rast BDP-a od 1,4 do 1,5 posto, a polovicu toga rasta duguju boljem korištenju EU fondova, kazao je Harrold. To nije trivijalna, već vrlo važna stvar u vremenima kada državna potrošnja ili izvoz ne mogu biti izvor rasta, pa sredstva iz EU fondova mogu Hrvatskoj biti važan izvor oporavka, ističe Harrold.

U Svjetskoj banci malo su iznenađeni dubinom pada hrvatske industrijske proizvodnje, koja je u prvom kvartalu pala za 9,4 posto, ali nisu iznenađeni samim padom. Za to postoje tri razloga, kaže Harrold – prvi je najteža zima i najgore vrijeme koje smo imali u Jugoistočnoj Europi u dugom razdoblju, drugi je kriza u EU koja je znatno smanjila potražnju, a treći su specifični hrvatski problemi vezani za tranziciju vlasti nakon izbora. Naime, veliki dio hrvatskoga gospodarstva vezan je uz državu a u vremenu prijenosa vlasti i početka funkcioniranja nove Vlade usporeno je puno ekonomskih aktivnosti. Neko vrijeme nije bilo nikoga u Vladi da potpiše čekove, slikovit je bio Harrold, što je usporilo sve aktivnosti na dva – tri mjeseca.

U normalnim okolnostima idući kvartal trebao bi donijeti oporavak gospodarstva, jer ovoliki pad na početku godine ne znači da će loše razdoblje trajati cijelu godinu, no slabija potražnja u EU će se nastaviti i idućih mjeseci, upozorava Harrold.

Predstavnik Svjetske banke izbjegao je izravno ocijeniti dosadašnju Vladinu gospodarsku politiku rekavši kako su Vladine namjere očito dobre jer želi smanjiti deficit i preusmjeriti potrošnju, potaknuti rast i zapošljavanje, te pokrenuti investiranje.

Ipak, u procesima reforme i prilagodbe fiskalnog deficita događaju se i neugodne stvari – razne vrste troškova se režu, kao i neke povlastice, porezi se moraju prilagoditi potrebama i pogođeni su interesi brojnih skupina. Vrlo je važno da to Vlada napravi što prije, na početku svojega mandata, kaže Harrold.

Nadamo se da ćemo od Vlade do kraja godine vidjeti odlučnu akciju i na drugim područjima kao što su strukturne reforme, uvođenje fleksibilnosti na tržište rada ili promjene u poreznom sustavu koje će porezno opterećenje s rada prebaciti na imovinu, ističe predstavnik Svjetske banke.

(Hina/pd)

OSIGURAJTE ULAZNICU

Još dva dana do Smart Industry 2026. – pogledajte tko su govornici

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti