Kad je prije pet godina Račanova vlada posebnim zakonom o rješavanju starih nepodmirenih obveza prema državi poduzećima otpisivala višegodišnja dugovanja, činila je to pod parolom kako je to posljednji put, jer će se djelomičnim oprostom pomoći financijskoj konsolidaciji poduzeća.
Sličnu akciju sada najavljuje i aktualna Vlada, odnosno potpredsjednik Damir Polančec, te ministar financija Ivan Šuker, koji priprema novi zakon o otpisu dugova.

Dug veći od kapitala
Za razliku od prethodne vlade, aktualna će oprost dugova fokusirati na državna poduzeća koja će ove godine biti ponuđena na prodaju.
Procjenjuje se da će se novim valom oprostiti dugovi poduzećima vrijedni čak četiri milijarde kuna, a tim bi paketom ovog puta trebala biti zahvaćena samo neprivatizirana, te regionalno značajna poduzeća, u kojima je državni vlasnički udjel najmanje 75 posto. Glavni je cilj države pomoći takvim gubitašima čiji nepodmireni dugovi prema državi nerijetko i za nekoliko puta nadmašuju temeljni kapital poduzeća, kako bi se privukli ulagači u predviđenim procesima privatizacije.
Lista poduzeća još se priprema u Ministarstvu financija, pa još nije poznata, no kako je državni portfelj s većinskim udjelom sve tanji, nije teško odgonetnuti tko bi među gospodarstvenicima mogao biti obuhvaćen tim mjerama.
Ovih dana očekuje se objava javnih poziva za tržištu dva potencijalno zanimljiva državna vinara – splitsko Dalmacijavino i imotskog Imotu. U oba slučaja radi se o tvrtkama za koja postoji priličan broj zainteresiranih kupaca, no u oba slučaja njihove obveze državi prelaze vrijednost temeljnog kapitala.
Ilustracije radi, Dalmacijavino za trošarine državi duguje 280 milijuna kuna, dok temeljni kapital tvrtke iznosi oko 155 milijuna kuna.
Uz spomenutog Imotu, potencijalni kandidati za otpis dugova su i kaštelanski Adriachem, čiju se prodaju po nominalnoj vrijednosti također očekuje uskoro, a zasigurno će se u tom paketu naći i splitska Željezara, te šibenski TLM, kao i crikveničko hotelsko poduzeće Jadran Holding.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske pretendenti za otpis dugova državi su vukovarski poljoprivredni gigant Vupik, čiju se prodaju također najavljuje, te zdravstveno-rekreacijski centar Lipik, čije su dionice upravo još jednom oglašene putem javnog natječaja za prodaju po diskontnoj cijeni. I proizvođač sireva Zdenka iz Velikih Zdenaca također je jedno od poduzeća koje se spominje u kontekstu otpisa dugova državi.

Otpis svima odjednom
Iako ranije slične akcije nisu donijele željene rezultate, provedbu tih mjera u Vladi smatraju nužnom, jer kažu da nije realno očekivati da će doći strateški partner i preuzeti obveze. Uostalom, već je bilo niz primjera da je u sklopu privatizacije država kao poseban uvjet u najtječaj unosila otpis (djelomičnih) potraživanja u pojedinim poduzećima.
Najsvježiji je primjer prodaja hotelskog poduzeća Koločep na istoimenom otočiću kraj Dubrovnika, kojemu je na dan preuzimanja država, odnosno Državna agencija za sanaciju banaka, otpisala 90 posto potraživanja.
Navođenje tog uvjeta zasigurno je, uz atraktivnost lokacije, pridonijelo rekordnom interesu ulagača u prvom krugu prodaje (otkupljeno je tridesetak ponudbenih dokumentacija, a pristiglo je četrnest kvalitetnih ponuda). Otpis državnih potraživanja predviđen je i u hotelskom poduzeću Kaštelanska rivijera, a DAB se svojih potraživanja zadnjih godina odrekao i u sklopu privatizacije niza hotelskih tvrtki, od Lera i Kompasa, Hotela Mlini, te Grand hotela Park.
I Agrokor Ivice Todorića preuzeo je poljoprivredni kombinat Belje uz otpis priličnog duga državi, a na isti način prodana su iz državnog porftelja i neka druga poljoprivredna poduzeća. Konkretno, država je na taj način stimulirala zaposlenike i upravu PPK Valpovo, a pred kraj svog mandata i bivša Vlada na taj način je “nagradila” IPK Ratarstvo-stočarstvo iz Osijeka.
Otpis dugova radi ubrzanja privatizacije nije, dakle, novost. Jedina razlika od dosadašnje prakse jest da će se oprost provesti ne pojedinačno, nego odjednom za sva poduzeća za koja će takav scenarij biti odabran kao najoptimalnije rješenje.
Premda Hrvatski fond za privatizaciju nije aktivno uključen u pripremu tog projekta Ministarstva financija, čini se da u toj instituciji pozitivno gledaju na mogućnost otpisa dugova. S aspekta prodaje poduzeća, naime, taj bi velikodušan potez države Fondu mogao bitno olakšati njegov primarni posao i bitno skratiti proceduru prodaje.