Da uspije komercijalizirati samo deset posto od 200.000 potencijalnih priključaka na Fiberland i da se svaki od tih korisnika pretplati na najslabiji paket usluga po najnižoj cijeni koja se ostvaruje uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca, Hrvatski telekom može računati na 8 milijuna kuna prihoda mjesečno ili 96 milijuna kuna godišnje.

A to je za trećinu više nego što trenutno može zaraditi na tim istim korisnicima putem postojeće infrastrukture bakrenih parica i klasičnih telefonskih utičnica. Pa ipak HT je punih godinu dana odolijevao porivu da ponudi Ultra MAX pakete putem optike iako mu je regulator za to dao zeleno svjetlo još u travnju prošle godine. Uz to, pune je tri godine stopirao sva svoja ulaganja u optiku, jer je tvrdio da mu je odobreni model komercijalizacije Fiberlanda neisplativ. Krajem prošlog tjedna HT je, čini se, u tišini promijenio mišljenje. Tvrdi da je razlog zašto je ponudio optiku građanima i tvrtkama upravo sada primarno taj da potakne korištenje Fiberlanda "koji već duži niz godina stoji neiskorišten". O tome što se zapravo dogodilo da se najžešći kritičar Vladine politike i Hakomove regulacije izgradnje mreža nove generacije odlučio na kopernikanski obrat – ni riječi.

No, zato se pojavljuju informacije da operateri koji se do kraja godine ne uključe u natjecanje za korisnike brzog interneta ne mogu računati na multimilijunske subvencije koje će raznim ministarstvima, pa i onom poljoprivrede, za izgradnju optičkih mreža početi darivati EU već u 2014. Uz to, Europska komisija upravo je u procesu redizajna regulative optičkih mreža kako bi bivšim monopolistima dala više poticaja za ulaganja. HT je zainteresiran da mu se omogući ponuda ADSL-a putem optike na brzinama ispod 20Mbps, jer to vidi kao ključni čimbenik koji će utjecati na bržu eksploataciju Fiberlanda. Odluke o tome zasad nema. Nesumljivo, na HT je utjecao i pritisak konkurencije kojoj je krila dao Vladin investicijski plan u optiku. Živa tržišna utakmica već se vodi u Zagrebu gdje si konkuriraju HT, Amis telekom i Vipnet, a u nju se uključuju i lokalne samouprave. Komercijalizacija Fiberlanda time je potvrda da HT više ne može računati da će biti jedini graditelj optičkih mreža u budućnosti te označava kraj razdoblja gdje se tržišna pozicija primarno temeljila na vlasništvu nad infrastrukturom.