Od 9. listopada 2025. sve banke eurozone dužne su svojim klijentima nuditi slanje i primanje nacionalnih i prekograničnih instant plaćanja, to jest SEPA instant kreditnih transfera u eurima, što je obveza uvedena europskom uredbom, izvijestila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB).

Usporedba s EU

Umirovljenicima u Hrvatskoj šest eura za godinu staža, u Slovačkoj daju oko 600 eura godišnje, evo kako je u susjednim zemljama

Kreditni transfer, navode, je prijenos novčanih sredstava s jednog bankovnog računa na drugi, koji inicira platitelj. primjerice, kod uobičajenih plaćanja kojima potrošači sa svojih bankovnih računa podmiruju dospjele obveze za komunalne usluge, električnu energiju, telefon i sl. To je vrlo čest način bezgotovinskog plaćanja u svakodnevnom životu, koji se izvršava internetskim bankarstvom odnosno, mobilnim aplikacijama ili u poslovnici banke, Fine ili Hrvatske pošte.

Pritom, instant plaćanja puno su brža alternativa “običnim” plaćanjima jer omogućuju prijenose novčanih sredstava s računa na račun unutar najviše 10 sekundi, u bilo kojem trenutku i na bilo koji dan u godini, ističu.

Provjera primatelja plaćanja

Uredbom je, među ostalim, bankama uvedena i obveza da pri zadavanju svih kreditnih transfera, uključujući instant i “obična” plaćanja, omoguće platitelju provjeru naziva primatelja plaćanja. Ako je primatelj fizička osoba, provjera se odnosi na njegovo ime i prezime. Na taj način platitelj može provjeriti odgovara li uneseni naziv primatelja osobi ili poslovnom subjektu kojem namjerava izvršiti plaćanje. Cilj je ove usluge smanjiti prijevare, povećati sigurnost plaćanja i ojačati povjerenje građana u usluge plaćanja na jedinstvenom tržištu EU-a, navode iz HNB-a.

Iz središnje banke podsjećaju da na domaćem tržištu klijenti banaka već dugi niz godina imaju mogućnost automatskog popunjavanja naziva primatelja plaćanja, ali samo ako se radi o nacionalnim transakcijama kod kojih je primatelj plaćanja domaći poslovni subjekt. To popunjavanje provodi se kroz mobilno bankarstvo i internetsko bankarstvo pojedinih banaka koje klijentima omogućuju automatski prikaz i/ili upis naziva primatelja plaćanja poslovnog subjekta nakon unosa njegova IBAN-a u nalog za plaćanje. Banke to omogućuju na osnovi podataka iz Jedinstvenog registra računa (JRR). Na taj se način osigurava da se uneseni naziv uvijek podudara s pripadajućim IBAN-om primatelja. Pri tome većina plaćanja, odnosno kreditnih transfera koji se svakodnevno izvrše u RH, upravo i jesu plaćanja u korist računa domaćih poslovnih subjekata koji se vode u evidenciji JRR-a. Za sve ostale kreditne transfere (nacionalne kreditne transfere prema fizičkim osobama i sve prekogranične kreditne transfere) primjenjivat će se postupak provjere naziva primatelja plaćanja putem razmjene poruka među bankama, kako je regulirano uredbom, pojašnjavaju iz HNB-a.

Kako funkcionira provjera?

Banke su dužne klijentima omogućiti provjeru naziva svih primatelja plaćanja – fizičkih i pravnih osoba – koji imaju račun bilo gdje unutar EU-a, odnosno Europskoga gospodarskog prostora. Kada pri zadavanju naloga za plaćanje platitelj unese broj računa (IBAN) i naziv primatelja plaćanja, njegova banka automatski šalje upit banci primatelja plaćanja da provjeri je li upisani naziv primatelja plaćanja točan, tj. odgovara li upisani naziv primatelja plaćanja upisanom broju računa (IBAN-u) primatelja plaćanja. Nakon što dobije odgovor, platiteljeva banka obavijestit će svog klijenta s jednom od tri moguće poruke, i to da se naziv podudara, da se naziv gotovo podudara te da se naziv ne podudara.

Ako želi izvršiti zadani nalog za plaćanje, bez obzira na to koju je od navedene tri poruke zaprimio, platitelj ga treba potvrditi, to jest autorizirati. Nakon pružene usluge provjere primatelja plaćanja i dane potvrde (autorizacije) od strane platitelja banka će izvršiti plaćanje u korist računa navedenog u nalogu za plaćanje te se neće smatrati odgovornom za njegovo izvršenje u korist primatelja kojem platitelj nije namjeravao izvršiti plaćanje, ojasnili su iz HNB-a.

Usluga provjere naziva primatelja plaćanja za korisnike besplatna je i provodi se prije potvrde (autorizacije) platne transakcije.

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom

Propisani početak pružanja usluge provjere naziva primatelja plaćanja u državama članicama u kojima je službena valuta euro jest 9. listopada 2025., a u ostalim državama članicama 9. srpnja 2027., priopćila je središnja banka.

“Osigurano da Hrvatska bude spremna na ovu veliku promjenu”

Oko nove usluge oglasili su se i iz Hrvatske udruge banaka (HUB) i Financijske agencije (Fina).

Iz HUB-a su podsjetili da su od 9. siječnja 2025. banke obavezne prihvaćati  nacionalne i prekogranične SEPA kreditne transfere, dok od 9. listopada 2025. obveza postaje i njihovo slanje.”Time instant plaćanja u eurima postaju univerzalno dostupna svim korisnicima i novi standard u bankarskom sustavu RH. Velik broj banaka u Hrvatskoj već je i prije regulatornih rokova omogućavao primanje i slanje nacionalnih i prekograničnih SEPA instant kreditnih transfera u euru, čime su građani i poduzetnici već mogli koristiti prednosti brzog i sigurnog izvršenja platnih transakcija”, naveli su iz HUB-a.

Iz Fine su istaknuli da su, u partnerstvu s bankama, osigurali pouzdanu infrastrukturu za instant slanja i primanja te uslugu provjere primatelja plaćanja.

“Kao nacionalna financijska infrastruktura, Fina je u suradnji s bankovnom zajednicom osigurala da Hrvatska bude spremna na ovu veliku promjenu. Implementiran je sustav koji omogućuje da svaka transakcija bude izvršena u roku od pet sekundi, dostupna 24 sata dnevno i 365 dana u godini te sigurna i potpuno usklađena s europskim standardima, uključujući prekogranična instant plaćanja. Ovim iskorakom Hrvatska se svrstava uz bok najrazvijenijim europskim državama u području modernih platnih usluga”, objavila je Fina.