Da je državna instanca najslabija karika u Hrvatskoj nikako da prestane biti pravilo. Tako iznimka nije ni hvale vrijedan Katalog investicijskih projekata Agencije za promociju izvoza i ulaganja, predstavljen u sklopu Godišnje skupštine EBRD-a.

Prema uzoru na najuspješnije zemlje u privlačenju ulagača katalog objedinjuje izbor najzanimljivijih projekata biranih iz pojedinih sektora, od energetike, industrije, poljoprivrede, turizma, infrastrukture i logistike, nekretnina do poduzetničkih zona i inovacija. Ideja je da se kratko predstavi projekt i ciljana vrijednost ulaganja, a podrazumijeva se da je riječ o projektima bez mogućih problema s administracijom, standardnom boljkom za ulaganja u Hrvatskoj. No među 104 uglavnom atraktivna projekta, poput gradnje elektrana i toplana, novog terminala zagrebačke zračne luke ili ribarske luke u Zadru, pa Dok-ingova električnog automobila te robota za borbu protiv požara i drugih, u Katalog je uvršten i dobar dio problematičnog portfelja Fonda za privatizaciju. Nudi se, primjerice, Jadran Crikvenica, tvrtka u kojoj se upravo vodi predstečajni postupak, potom hoteli s golemim dugovanjima poput Podgore, Živogošća ili Bizovačkih toplica, a što je najzanimljivije, ponuđen je i najveći dio bivše vojne turističke imovine koju koristi Club Adriatic, no u kojoj još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Baš radi ubrzanja rješavanja sličnih problema svojedobno se ušlo u JPP u Sunčanom Hvaru, u kojem do danas država nije ispunila svoju obvezu rješavanja imovinskih odnosa. Taj je slučaj primjer da nesređene projekte država ne treba nuditi privatnom kapitalu. Ovako baca sjenu zapravo na dobar projekt.