Ministru financija Ivanu Šukeru mogao bi se izjaloviti fiskalni plan po kojem bi građani imali nešto veću plaću. Ako predstavnici lokalne vlasti odluče manjak prihoda od poreza na dohodak prevaliti na građane porast će im porezni teret.

Ušteda na plaćama mogla bi završiti na neočekivanom mjestu: umjesto u potrošnji, građani bi plaćali viša lokalna davanja. Primjerice, dok Šuker računa da je Trgovački sud u Zadru samo financijski teret koji mora reducirati, moguće je da lokalne strukture smišljaju plan kako ‘potkopati’ Vladin prijedlog poreznih promjena u sferi dohotka. Imaju za to jak motiv. Stvara im rupu u blagajni pa bi umjesto rezanja nepotrebnih troškova, od izmišljenih i duplih radnih mjesta do povlastice besplatnog prijevoza u Zagrebu, lokalni vlastodršci mogli posegnuti za povećanjem svojih poreza i prireza. Prvo bi mogli podići porez na vikendice, a mogli bi oporezivati i automobile. Tko zna čega će se sve sjetiti. Najveća porezna konfrontacija interesa središnje države s lokalnom vlašću od nastanka Hrvatske zato tek slijedi. Krojeći porezne promjene na dohotku – u korist poreznih obveznika smanjuje prihod lokalnih blagajni – država računa kako će ekonomska sila (čitaj: manjak prihoda) natjerati gradove na racionalnije ponašanje. Odnosno na grčevito snižavanje troškova. No pitanje je hoće li u tom logičnom smjeru djelovati ili će doći do zidanja troškova građanima u vidu viših lokalnih nameta. Ako Vlada ne natjera lokalne strukture na antirecesijske mjere one će kao paraziti usisati ekonomsku snagu mnogih građana. Dokaz toga je 10-postotni porast mase plaća lokalne države u ovoj godini, a najvjerojatnije se radi o velikom valu zapošljavanja zbog procjene da je to zadnja šansa.