Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Novac u škverove ili u škole i bolnice?

Autor: Suzana Varošanec
17. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Hrvatski porezni obveznici trebaju sanirati brodogradilišta s više od 10 milijardi kuna. To nalaže plan njihova restruktuiranja koji je hrvatska Vlada drugi put poslala na usuglašavanje EK.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Plan snažno tereti proračun i obvezuje porezne obveznike u Hrvatskoj na prevelike izdatke tijekom sljedećeg desetljeća. Odgovornost za takvo stanje snose političari koji ne mare za osnovne ekonomske zadaće države u područjima obrazovanja, zdravstva, uprave, znanosti, tehnologije. Izbjegavaju nepopularne mjere koje podižu socijalne tenzije. U dugoročnom interesu građana i gospodarstvenika koji porezima pune državnu blagajnu nije održavanje brodogradilišta na životu golemom državnom potporom. U njihovu su interesu mnoga druga područja kao što su reguliranje tržišnog natjecanja, obrazovanje, javna uprava, socijalna politika, demografija i slično. Za te reforme sredstava nema, makar kvalitetan javni servis jamči veći gospodarski rast. Obrazovanje, znanje i tehnologije, kvalitetna uprava i zdravstvo koje brzo sanira bolesne zajedno proizvode veće vrijednosti. U javnom sektoru nasušna su ulaganja, a ta se potošnja isplati jer se novac vraća. Modernizirati javnu upravu znači financirati novu opremu, suvremenu tehnologiju, programe i bolje obrazovane ljude. Školstvo zahtijeva velika sredstva zbog modela obrazovanja koje osigurava zapošljavanje u skladu s potrebama gospodarstva. Zdravstvo u kojem se ne čeka na pretrage mjesecima nego sedam dana donosi zdrave ljude koji privređuju i doprinose. Zašto takve potrebe ne financirati injekcijom od desetak milijardi kuna umjesto navoza za koje se zna da su i u EU 90-ih, zbog tvrdih pravila, preživjela samo najkvalitetnija brodogradilišta. Države kao što su Švedska i Velike Britanija odlučile su da im je bolje bez brodogradilišta. Kod restrukturiranja polovice škverova koji su opstali, jamčilo se da će dugoročno poslovati sa zaradom. Isključene su bile državne potpore, a najviše sredstava za restrukturiranje namirili su resursima brodogradilišta. Sve su to komponente na kojima se ne bazira plan spašavanja hrvatskih škverova, a podloga im je samo nada da će EU progledati kroz prste. Brodgradilišta bi trebala biti prvi test novih pravila privatizacije i pokušaj da se pronađu kupci koji ne moraju prihvatiti zaštitnu klauzulu. Kod takvog stanja stvari i pravila EU za restrukturiranje novac poreznih obveznika brodogradilištima nije potreban, a potreban je javnom servisu.

Hrvatski porezni obveznici trebaju sanirati brodogradilišta s više od 10 milijardi kuna. To nalaže plan njihova restruktuiranja koji je hrvatska Vlada drugi put poslala na usuglašavanje EK.

Plan snažno tereti proračun i obvezuje porezne obveznike u Hrvatskoj na prevelike izdatke tijekom sljedećeg desetljeća. Odgovornost za takvo stanje snose političari koji ne mare za osnovne ekonomske zadaće države u područjima obrazovanja, zdravstva, uprave, znanosti, tehnologije. Izbjegavaju nepopularne mjere koje podižu socijalne tenzije. U dugoročnom interesu građana i gospodarstvenika koji porezima pune državnu blagajnu nije održavanje brodogradilišta na životu golemom državnom potporom. U njihovu su interesu mnoga druga područja kao što su reguliranje tržišnog natjecanja, obrazovanje, javna uprava, socijalna politika, demografija i slično. Za te reforme sredstava nema, makar kvalitetan javni servis jamči veći gospodarski rast. Obrazovanje, znanje i tehnologije, kvalitetna uprava i zdravstvo koje brzo sanira bolesne zajedno proizvode veće vrijednosti. U javnom sektoru nasušna su ulaganja, a ta se potošnja isplati jer se novac vraća. Modernizirati javnu upravu znači financirati novu opremu, suvremenu tehnologiju, programe i bolje obrazovane ljude. Školstvo zahtijeva velika sredstva zbog modela obrazovanja koje osigurava zapošljavanje u skladu s potrebama gospodarstva. Zdravstvo u kojem se ne čeka na pretrage mjesecima nego sedam dana donosi zdrave ljude koji privređuju i doprinose. Zašto takve potrebe ne financirati injekcijom od desetak milijardi kuna umjesto navoza za koje se zna da su i u EU 90-ih, zbog tvrdih pravila, preživjela samo najkvalitetnija brodogradilišta. Države kao što su Švedska i Velike Britanija odlučile su da im je bolje bez brodogradilišta. Kod restrukturiranja polovice škverova koji su opstali, jamčilo se da će dugoročno poslovati sa zaradom. Isključene su bile državne potpore, a najviše sredstava za restrukturiranje namirili su resursima brodogradilišta. Sve su to komponente na kojima se ne bazira plan spašavanja hrvatskih škverova, a podloga im je samo nada da će EU progledati kroz prste. Brodgradilišta bi trebala biti prvi test novih pravila privatizacije i pokušaj da se pronađu kupci koji ne moraju prihvatiti zaštitnu klauzulu. Kod takvog stanja stvari i pravila EU za restrukturiranje novac poreznih obveznika brodogradilištima nije potreban, a potreban je javnom servisu.

Autor: Suzana Varošanec
17. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

potpuno ste u pravu, no cilj svih političara je dobiti izbore, sve ostalo je u drugom planu.

a kod nas se izbore može dobiti samo primitivnim populizmom, i stoga smisla imaju samo bombastična ulaganja u velebne objekte ili eksplicitna “briga za narodom” tj. (ne)radnicima u brodogradilištima.

jedva da smisla ima upirati prstom u pojedinog političara i reći da nije dobar. i prije 10 godina smo slušali da je stanje katastrofalno, a opet većina glasa za uvijek iste stranke.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close