Nije prošlo mnogo vremena otkako je Weissach, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Stuttgarta, bio najbogatija općina u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7700 stanovnika. Tamo Porsche ima svoj razvojni centar, a općina je imala koristi od milijardi dobiti tog giganta kroz poreze koji su se slijevali u njezin proračun. Po glavi stanovnika Weissacha to je 2009. iznosilo 20 000 eura poreznih prihoda, piše Deutsche Welle.

Podaci Eurostata

Inflacija u eurozoni dostigla cilj ECB-a

“Zahvaljujući Porscheu, u Weissachu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj”, radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Kreutel prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.

Tko je u Weissachu želio graditi kuću, od općine je po djetetu dobivao 10 000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četverokatna knjižnica, kupljen koncertni klavir za 100 000 eura, dodjeljivane su subvencije za privatne sate glazbe. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Kreutel, bio je položen u banci kao rezerva za loša vremena.

Dobra vremena su prošla

Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj povijesti. Samo kod Porschea dobit je 2025. pala za oko 96 posto. Posrću i druge grane gospodarstva. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit poduzeća od kojih općine u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i općine više ne mogu pokriti svoje rashode.

“Financije općina nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu”, kaže Ralf Spiegler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i općina (DStGB) i gradonačelnik Nieder-Olma. “To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno.”

Socijalni troškovi probijaju sve okvire

U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaće raspodijeljene su između savezne države, saveznih pokrajina i općina. Općine su odgovorne za svakodnevni život građana i time za znatan dio državnih obveza – od odvoza otpada, vodoopskrbe, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.

Nepovoljan utjecaj

Otpad od hrane krije emisije stakleničkih plinova veće od zračnog i pomorskog prometa zajedno

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Gradovi i općine su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja. “Govori se o utrostručenju troškova u posljednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića”, objašnjava Spiegler.

Samo za skrb o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracijsku pomoć osobama s invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili gotovo 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.

Pravedna raspodjela: obveze imaju svoju cijenu

Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica s pravom boravka. Škole, pružatelji jezičnih i integracijskih tečajeva, službe za zapošljavanje, a osobito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti. Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i općina zahtijeva potpuno novu raspodjelu tereta. Savezna država, pokrajine i općine ubuduće bi trebale sudjelovati u financiranju ravnopravno – svaka s jednom trećinom.

Uz to, općine bi morale biti uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine. “Tako bi se ne samo financijski teret, nego i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve razine vlasti”, kaže Spiegler.

Obveze rastu, sredstva se smanjuju
Neki idu i korak dalje. U studenome 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestolnica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev je da svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne financijske obveze za općine mora od samog početka predvidjeti punu financijsku kompenzaciju. Po načelu: “Tko naručuje, taj i plaća.”

Kada se zbroje godišnji rashodi savezne države, pokrajina i općina, danas već 25 posto otpada na zadaće gradova i općina – i taj udio raste. “Ali općine dobivaju samo 14 posto ukupnih državnih poreznih prihoda”, upozorava Spiegler i govori o “ozbiljnoj neravnoteži”.

Nedostaje gotovo 220 milijardi eura

Manjak novca u komunalnim blagajnama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.

“Lokalne poreze – porez na nekretnine i porez na dobit poduzeća – povisili smo do razine koja već doseže granicu prihvatljivosti”, kaže Spiegler. Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a financiranje kulture i udruga također je, nužno, zamrznuto.

Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i općina, to je gotovo nemoguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske vijećnice, vrtići, bazeni, mostovi i ceste.

Podaci pokazuju da njemačkim općinama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i ceste (53,4 milijarde), zatim za vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak sredstava postoji i u sportu (15,6 milijardi), skrbi o djeci (11,2 milijarde), vodoopskrbi (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim područjima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).

Život na skupim kratkoročnim kreditima

Budući da se gradovi i općine ne smiju dugoročno zaduživati za tekuće troškove, poput plaća, grijanja i električne energije, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćivanje. Oni su, međutim, vrlo skupi. “To je kao da gorivo za automobil plaćate dopuštenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa”, objašnjava Spiegler. “Operativna sposobnost na lokalnoj razini ozbiljno je ugrožena, s kobnim posljedicama za gospodarsku konkurentnost Njemačke i lokalnu demokraciju.”

Savezna država i pokrajine svjesne su financijskih problema općina. “Moramo pomoći općinama”, rekao je početkom studenoga savezni kancelar Friedrich Merz (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da općine mogu ispuniti “zakonske obveze koje im namećemo”. Međutim, gospodarska kriza ostavila je duboke rupe i u proračunima savezne države i pokrajina.

Savezni ministar financija Lars Klingbeil (SPD) najavio je u prosincu određene mjere rasterećenja za općine, ali bez konkretnih detalja. Istodobno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vrijedan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo pripasti općinama. “To nije zanemarivo.”

S time se slaže i predsjednik Saveza gradova i općina Spiegler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno. “To je ogroman gutljaj iz boce i na tome smo vrlo zahvalni – ali to može biti samo početak.”