Vjerovnici su zapravo šokirani mogućnošću da legalno naplate 300 kuna naknade tvrtkama koje kasne s plaćanjem novčane obveze.

Zakon koji je to omogućio na snazi je već drugi mjesec, a oni koji bi se time mogli okoristiti, i tako neplanirano podebljati svoj prihod, na taj potez zasad se nisu odlučili. Kako je riječ o zakonskom pravu, ne znači da ga moćne kompanije poput HT-a i Vipneta neće i iskoristiti. Pod uvjetom da se propis koji je gotovo slijepo prepisao jednu odredbu iz EU direktive o suzbijanju zakasnjelih plaćanja u međuvremenu ne promjeni. Atipičnost prve reakcije vjerovnika govori da će 300 kuna fiksne naknade (s obzirom na to da nisu razrađeni visina tražbine i trajanje zakašnjenja na koje se ona odnosi) u praksi polučiti dvojak, problematičan učinik.

Kod velikih dugova vjerovnicima će biti nebitna naplata 300 kuna jer onome tko potražuje milijune nije relevantno što će naplatiti i tih 300 kuna. Za manje iznose dugova s čijim se plaćanjem kasni u telekomunikacijskoj branši ili, pak, komunalnim tvrtkama za režije, njezina naplata uz plaćanje zateznih kamata može biti nepravedna. Oba sporna učinka u primjeni – od nebitnog do nepravednog rješenja – mogla su se izbjeći primjerenijim rješenjem koja će također postići cilj direktive. Čini se da Hrvatska, koja je prva primijenila tu odredbu, nije imala dovoljno pravne mašte, a nije imala od koga prepisati.