Vrijeme je darivanja, uživanja u blagdanskim danima i vrijeme kada se očekuje da bi se domaći proizvodi trebali više prodavati i konzumirati. No, koliko nas je pri odluci o kupnji, primjerice vina, stalo ispred police i između domaćih vina s poprilično visokom cijenom i ogromnih količina vina iz svih zemalja svijeta, odabrali ono cjenovno niže kategorije, dakle iz uvoza. 

Za to je najvećim dijelom kriv standard građana, jer Hrvati još uvijek pri odluci o kupnji moraju voditi brigu o svom kućnom budžetu i ne vode brigu o tome kupuju li domaće vino. Posljednjih dana objavljene su brojne statistike i informacije o domaćem, ali i vinarstvu u EU i svijetu. Tako je primjerice jedan portal u svojoj velikoj analizi sektora objavio da su hrvatska vina ove godine na relevantnim međunarodnim natjecanjima osvojila čak 106 medalja. Što je za pohvalu. No, unatoč tome izvoz hrvatskih vina ne raste, a pokrivenost uvoza izvozom manja je nego prije pet godina. 

Hrvatska proizvodnja pada
Podaci pokazuju da uvozimo čak četiri puta više vina nego što ga izvozimo. Ne rastu nam ni proizvodnja vina, ni sadnja vinograda. Prema toj analizi domaća vinska industrija sposobna je napraviti globalno kompetentna vina, ali ih nije kadra prodavati na globalnom tržištu ni kao nišni proizvod. Radi se o paradoksu, koji se może pokazati fatalnim za daljnji razvoj hrvatskog vinarstva, tvrdi ovaj specijalizirani vinski portal. 

Proizvodnja vina u Hrvatskoj je u 2016. godini bila manja za 21,6 posto u odnosu na 2015. godinu. Trendovi u 2017. godini su također negativni i procjene su da će proizvodnja biti manja za više od 10 posto u odnosu na 2016. Statistički podaci ukazuju da izvozna strategija hrvatskih vina još uvijek ima nedostižne željene ciljeve dok uvoz vina iako je u padu i dalje je veći u odnosu na izvoz. 

Tako je u prvih šest mjeseci 2017. izvoz vina u odnosu na 2016. količinski rastao za 150 posto, a financijski za isto razdoblje 70 posto. Treba, međutim, naglasiti kako je prosječna izvozna cijena dramatično pala u 2017. i iznosi 2,25 eura/litra dok je u 2016 iznosila 3.31 eura/litra.  Iako vinogradarstvo i proizvodnja vina u Hrvatskoj u europskim, a osobito svjetskim razmjerima zauzimaju ipak minorno mjesto, za nas imaju razmjerno važno značenje, osobito što vino može predstavljati izvozni proizvod, kako izravnim izvozom, tako i neizravnim kroz turizam, kaže vinski konzultant Đuro Horvat. 

EU ostaje najveće tržište
Svjetska proizvodnja vina u 2017. zabilježila je pad od 8,2% u odnosu na 2016., odnosno sa 268,8 milijuna pala je na 246,7 milijuna hektolitara. Glavni generatori ovakvog pada su najveći svjetski proizvođači vina poput Italije koja je imala pad 22,8%, Francuska 18,8%, te Španjolska s padom proizvodnje od oko 15%. Razlog tome je rani mraz, koji je pogodio navedene zemlje u travnju, a zatim je slijedilo razdoblje velikih suša koje su dodatno utjecale na prinos grožđa. 

Svjetska potrošnja vina u prosjeku godišnje raste za milijun hektolitara, pri čemu se očekuje da bi ove godine bilanca proizvodnje i potrošnje bila gotovo na nuli. Svi ovi trendovi utjecat će na porast cijene vina u narednom razdoblju. Svakako treba istaknuti da je Europska unija nedvojbeno vodeći svjetski proizvođač, potrošač, izvoznik i uvoznik vina, kaže Horvat.  Vinogradarstvo i vinarstvo predstavljaju jedan od najvećih i najvažnijih sektora poljoprivrede zemalja članica EU, a vina su nedvojbeno kvalitetom, autentičnošću i tradicijom predstavljaju najbolja svjetska vina.

Unatrag posljednjih deset godina, uvoz je rastao stopom od 10% godišnje dok se izvoz tek vrlo sporo povećava. No, unatoč tomu, Europska unija je najveće tržište vina budući da raspolaže s 45% svjetskih površina pod grožđem, te proizvedi oko 160 milijuna hl vina, odnosno oko 59% od ukupno proizvedenih količina vina u svijetu. Udjel u ukupnoj svjetskoj potrošnji vina iznosi oko 57%, a ostvaruje se i oko 70% svjetskog izvoza, što znači da je EU ujedno i najveći izvoznik, ali i najveći uvoznik vina. 

gospodarska sila

Tražite stabilnu karijeru? Ova industrija stvara bogatstvo diljem Europe

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Vino kao promotivni alat
Kada se svi ovi podaci sagledaju postavlja se pitanje zašto našim vinarima onda nikako da krene na bolje?   Poznati vinar Ivica Matošević tvrdi kako su nakon ulaska u EU kretanja na domaćem tržištu loša po nas; brže ulaze strana vina na hrvatsku scenu nego što naša izlaze van. Situacija je ozbiljna i postupno gubimo pozicije na domaćem tržištu, najprije u maloprodaji, a onda i u HoReCi, tvrdi ovaj istarski vinar.

Dodaje kako danas već na dvije do tri naše boce stoji jedna strana, a u idućim će godinama pozicija stranih vina dodatno jačati. Drugi su puno jači od nas, jer iza njih stoje nacionalne politike. Najveći razlog za ovakvo stanje poprilično je jasan – nedostatak političke volje kod ljudi koji vode ovu zemlju da se zaigra na kartu vina, tvrdi Matošević koji smatra da bi naši ključni političari, oni koji donose strateške odluke u zemlji, počevši od premijera i predsjednice, morali više znati o vinu, prije svega našem, jer ako se na tom području ne osjećaju dobro, ne mogu niti vjerovati u to, pa tako ni koristiti vino u promotivne svrhe.

Vino je danas alat visoke politike, kaže Matošević, a Hrvatska bez sumnje može igrati tu međunarodnu utakmicu, strategije i analize tržišta postoje, znamo kako i gdje nastupati, stvorili smo priču o našem vinskom kraju i znamo u čemu smo dobri. Ako je vino alat visoke politike, možda zato i svi mi koji ćemo ovih dana pohrliti u blagdanski šoping trebali s malo više odgovornosti gledati na nacionalnu ekonomiju, pa eto, ipak pronaći domaće vino koje će nam uljepšati praznike. I tako bar malo utjecati na promjenu trendova.