Biti imenovan višim potpredsjednikom Deutsche Telekoma velik je uspjeh i kruna dosadašnje karijere čelnika Hrvatskoga telekoma i jednoga od najuspješnijih hrvatskim menadžera.

No, to je ujedno toliko atipičan događaj za ovo podneblje da bode u oči izostanak sadržajnijeg odgovora na pitanje zašto se Ivica Mudrinić, koji je i jedan od najdugovječnijih hrvatskih menadžera na čelu neke od deset vodećih kompanija, na to odlučio baš sada. Mudrinićev odlazak korespondira, naime, s dvama procesima. Jedan je gospodarski i usko je vezan uz HT kao kompaniju koja ulazi u neke nove transformacije, koje više nisu nužno u telekomunikacijama, a drugi je lobistički i za kompaniju važan zbog političkih, odnosno regulatornih učinaka. Koji je od tih dvaju procesa presudan za Mudrinićevu odluku da napusti kormilo HT-a i pristane na promociju unutar korporativne hijerarhije DT-a, zasigurno će ostati enigma.Sigurno je jedino da rezultati nisu razlog promjene u vodstvu HT-a. Ivica Mudrinić iza sebe ostavlja petu najveću kompaniju u Hrvatskoj i u pravilu prvu po visini dobiti.

Ostavlja kompaniju koja je, unatoč tome što joj se broj zaposlenika tijekom njegova mandata i više nego prepolovio, ostala među najpoželjnijim poslodavcima u Hrvatskoj. Nadalje, ostavlja kompaniju koja unatoč konkurenciji i dalje ima najjače brendove u telekomunikacijama i koja je ostala lider na svim tržištima u svom sektoru. Ostavlja kompaniju koja je i dobar primjer tranzicije u gospodarskom obliku.Drugim riječima, ako složenost upravljanja HT-om usporedimo sa složenošću upravljanja državom, onda je Mudrinić jedan samoupravni kolektiv pretvorio u efikasnu korporaciju koja se i danas uspješno nosi s lošim gospodarskim okruženjem. Prvi proces s kojim korespondira Mudrinićev odlazak, onaj gospodarski, zapravo označava ulazak HT-a u nove poslovne segmente i novu eru transformacije kompanije. To je era u kojoj će ključna riječ biti agilnost, odnosno sposobnost kompanije da se okretno i spremno prilagodi novim izazovima. Kakvim? Nitko ne zna. HT je počeo prodavati struju. Vjerojatno će i plin, kao i financijske usluge, a nagađa se da bi se mogao početi baviti i prehrambenim biznisom.

U telekomunikacijama ništa više nije očekivano. Ima operatera koji prodaju potrošačku elektroniku, bave se oglašavanjem i raznim internetskim biznisima poput clouda i softverskih usluga.U upravljanju takvim procesima više nije nužan menadžment specijaliziran za telekomunikacije, već onaj kojem je takoreći svejedno prodaje li ujutro telefonske impulse, oko podneva struju, a popodne financijske usluge. Najbitnije je da taj menadžment može u veliku korporaciju udahnuti duh startupa kojim je fasciniran vrh DT-a. Jer, kriza u kojoj se i dalje nalazimo pretvorila se u suštinsku preobrazbu brojnih industrija, pa tako i telekomunikacija.Drugi proces s kojim korespondira Mudrinićev odlazak njegov je lobistički angažman. U posljednje četiri godine aktivnije se uključio u komentiranje gospodarske situacije i rada Vlade. Prve kritike Vladi uputio je još u vrijeme dok je premijer bio Ivo Sanader, zatim tijekom mandata Jadranke Kosor i sada u mandatu Zorana Milanovića. Iako se u branši komentiralo da je to radio možda i zbog svojih političkih ambicija, kritikama se uvijek zadržavao u okvirima funkcija, kako u Gospodarsko-socijalnom vijeću, Nacionalnom vijeću za konkurentnost, tako i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Ove godine, međutim, Mudriniću su se prvi put dogodili slučajevi kakvih prije nije imao u karijeri.U veljači je inspekcija Ministarstva graditeljstva utvrdila da je nezakonito gradio na otoku Žutu, koji je dio zaštičenog područja Kornata, te naredila rušenje svega osim dviju stambenih građevina za koje je Mudrinić podnio zahtjev za legalizaciju. Onda je početkom lipnja svjedočio na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, gdje je izjavio da za tvrtku Fimi media zna samo iz novina. No, pred sudom je potvrdio da je bio na famoznom sastanku u Vladi 2007. s predstavnicima brojnih javnih poduzeća, ali da ga se ne sjeća. Slučajno ili ne, nakon toga je jedan ministar u medijima Mudrinićev mandat opisao kao predug te dodao da Vlada ima dojam da HT ne želi investirati ako mu se ne osigura neki oblik monopola, što, objasnio je ministar, HT neće dobiti.Za menadžera koji iza sebe ne ostavlja afere i repove, a odlazi u inozemstvo, i nije loše da ga se u domovini sjećamo po dobrim rezultatima i enigmatskom odlasku.