Najslabija 'karika' u turističkom sektoru je Ministarstvo turizma, kojeg treba kvalitativno ojačati i restrukturirati da bi bolje upravljalo turističkim procesima i proizvodima, poput zdravstvenog, nautičkog, kulturnog i ruralnog turizma, sa ciljem njegove veće konkurentnosti i održivosti, ocijenio je tehnički ministar turizma Anton Kliman u razgovoru za Hinu.

„S obzirom na rezultate, koji će i ove godine po svemu sudeći najvjerojatnije opet biti rekordni te na potencijale zemlje, turizam je jedini hrvatski gospodarski svjetski prepoznat brend. No, Ministarstvo turizma nema dovoljno alata za upravljanje turističkim procesima i proizvodima i za njihovo tržišno plasiranje kako bi dali najbolje od sebe“, ističe Kliman, te dodaje da su važni dijelovi sektora u nadležnosti drugih ministarstava, koja na tim projektima ne rade puno i ne razumiju potrebe tih proizvoda.

„To treba biti u sklopu Ministarstva turizma, kao i korištenje EU fondova za potrebe tih proizvoda. Ako po tom pitanju Hrvatska ne učini nešto što prije, ubrzo će početi i jače zaostajati za konkurentima, koji upravo tim proizvodima jačaju svoj turizam“, napominje Kliman.

Kao jedan od primjera navodi ACI, koji u 23 marine ima tek oko 30 milijuna kuna dobiti, te smatra da je žalosno da se potencijal nautike, mora, obale i otoka u tom smislu do sada nije već bolje iskoristio.

 „Nije se ni moglo na tim proizvodima napraviti više zbog administrativnih i drugih prepreka, ali ako se u potpunosti 'prebace' u nadležnost Ministarstva turizma moglo bi se puno više i brže napraviti“, uvjeren je Kliman, koji kaže i da rekonstrukcija Ministarstva ne mora nužno značiti povećanje broja zaposlenih i veći proračun od sadašnjeg, nego prije svega jačanje nadležnosti i upravljačkih kapaciteta.

U razgovoru navodi i potrebe redefiniranja Strategije razvoja turizma do 2020. jer je napisana kad su uvjeti na tržištima bili drugačiji, uključujući prijetnje terorizma i velike migracije. Za turističko-ugostiteljski sektor u Hrvatskoj smatra da je prereguliran, što koči procese, pa dijelom i ostvarivanje još boljih turističkih prinosa, no navodi i da se mnogo toga se nije moglo ni napraviti jer su se promijenili odnosi i uvjeti na tržištu.

Kliman smatra da će uspjeti realizirati projekt rekategorizacije privatnog smještaja, oko čega su već dogovoreni povoljni krediti s HBOR-om u ukupnom iznosu od 400 milijuna kuna, na rok od osam godina i s kamatom do 4 posto, a u subvenciju kamate umjesto države uključila bi se lokalna razina, županije, gradovi i drugi. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju