Ministar financija Slavko Linić najavio je da će hitno mijenjati Opći porezni zakon kako bi se mogao objaviti identitet dužnika i iznos njihova poreznog duga.

Jučer je u Saboru iznio niz šokantih podataka o poreznim dugovima i dužnicima, njih 1,7 milijuna. Dug je čak 42 milijardi kuna, mahom su ga skrivili dužnici iz korporativnog i obrtničkog sektora (82% dužnika), a 25,8 mlrd kuna dolazi od tvrtki koje su još žive. Predstavio je zastrašujuću bilancu: 42 milijarde poreznih dugova i novu mjeru po kojoj se porezni dužnici više neće skrivati iza porezne tajne (izmjene Općeg poreznog zakona).

Prema Linićevoj računici, među pravnim osobama koje duguju državi poreze i doprinose nalazi se više od 131 tisuće poreznih dužnika. Čak 261 tisuća dužnika “smješteno” je kod fizičkih osoba koje se bave samostalnim djelatnostima (obrtništvo i zadrugarstvo). Linić je iznio i da se od 42 milijarde poreznog duga 25,8 milijardi odnosi na subjekte koji su još na nogama (nisu nestali s tržišta). Iako mnogi smatraju da on računa kako u toj kategorijio postoje šanse za naplatu poreza, Linić to još nije potvrdio. Samo je precizirao da se 25,8 milijardi odnosi na nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa od tvrtki koje postoje, te da prema njima porezna administracija nije učinkovito djelovala ili uopće nije posezala za mjerama koje ima na raspolaganju. Od tako stvorena njihova duga samo dio se, odnosno 10 milijardi, odnosi na tvrtke prema kojima je krenula iz Porezne uprave naplata poreznog duga, pa su njihovi računi u blokadi. Uz njih još postoji i 2 milijarde kuna koje su obuhvaćene postupcima ovrhe, te daljnjih dvije milijarde koje su ušle u postupak na osnovu reprograma prema propisu koji je donijela bivša Vlada, kako bi se pojačala naplata poreznih dugova. Na temelju te strukture duga Linić je sugerirao da postoji 13 milijardi kuna poreznih dugova, te da njih poreznici nisu ni pokušavali utjerati. Također, taj se iznos spominje i kao dug tvrtki za zaposlene, što bi značilo da 13 milijardi kuna iznose neplaćenja davanja po osnovi zdravstvenog doprinosa, te mirovinskog doprinosa i za prvi stup generacijske solidarnosti i neizdvajanja 5% za drugi mirovinski stup.

Ostatak teksta pročitajte u tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika.