EN DE

Na ovrhama Fina polaže najveći test

Autor: Suzana Varošanec
18. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Za svaku pogrešku koja se dogodi u prisilnoj naplati i eventualnu štetu koju bi pretrpjeli poslovni subjekti i građani odgovara jedino Fina

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nije promijenio postupak provedbe ovrhe. Nije donio ni takozvanu ovršnu novost poput zaštićenih ili izuzetih primanja iz ovrhe jer pitanje iznosa neto plaće neraspoloživog za ovrhu ili svih primanja izuzetih od prisilne naplate godinama regulira Ovršni zakon.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Umjesto takvih i sličnih “senzacija” istina je posve bizarna: od početka ove godine posao prisilne naplate na novčanim sredstvima građana i poslovnih subjekata obavlja se pod dirigentskom palicom Financijske agencije. Njezino ukjučivanje u lukrativni posao zbog velikog broja ovrha, ne samo da ne bi trebalo donijeti bitno unaprijeđenje ovrhe nego bi nova centralizirana ovršna služba glavninu koristi trebala donijeti Fini. I to kroz naplatu naknada za posao koji su inače radile banke, a njoj bi trebale “nabildati” prihode. Nesporno je da će ovrha za dužnike poskupjeti što bi moglo natjerati tek dio ovršenika – uglavnom građana koji su dosad neuredno plaćali komunalije, da savjesnije ispunjavaju svoje obveze. Što se tiče poslovnih subjekata, od onih 30-ak tisuća čiji su računi koncem 2010. bili pod blokadom zbog nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, Fina će se teško uspjeti naplatiti. No, u velikom poslu koji je na sebe preuzela, primarno zahvaljujući širokoj ruci bivšeg ministra financija Ivana Šukera i ishitrenom zakonskom uratku u resoru financija, sada je odlučujeće da institucija koja je postala odgovorna za posao prisilne naplate, položi ispit zrelosti i transparentnosti. To će se pokazati po broju i osnovanosti pritužbi korisnika platnog prometa. Novim Zakonom o platnom prometu više se ne uređuju pitanja blokada računa od strane banaka kao ni zabrana obračunskog plaćanja u vrijeme blokade. Financijske instutucije koje obavljaju platni promet, lišene posla blokada i provedbe ovrhe, lišene su i svake odgovornosti za prisilnu naplatu. Sav rizik u pogledu zakonitosti ovršnog postupka – osnova za plaćanja, kamata, redosljeda naplate, u cijelosti snosi Fina. Kod svake ovrhe sada je odluka o provedbi sto posto Finina. Banke su izgubile kontrolnu ulogu, pa za svaku pogrešku koja se dogodi u prisilnoj naplati i eventualnu štetu koju bi pretrpjeli poslovni subjekti i građani odgovora jedino Fina. Ona trenutačno polaže svoj najveći test.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nije promijenio postupak provedbe ovrhe. Nije donio ni takozvanu ovršnu novost poput zaštićenih ili izuzetih primanja iz ovrhe jer pitanje iznosa neto plaće neraspoloživog za ovrhu ili svih primanja izuzetih od prisilne naplate godinama regulira Ovršni zakon.

Umjesto takvih i sličnih “senzacija” istina je posve bizarna: od početka ove godine posao prisilne naplate na novčanim sredstvima građana i poslovnih subjekata obavlja se pod dirigentskom palicom Financijske agencije. Njezino ukjučivanje u lukrativni posao zbog velikog broja ovrha, ne samo da ne bi trebalo donijeti bitno unaprijeđenje ovrhe nego bi nova centralizirana ovršna služba glavninu koristi trebala donijeti Fini. I to kroz naplatu naknada za posao koji su inače radile banke, a njoj bi trebale “nabildati” prihode. Nesporno je da će ovrha za dužnike poskupjeti što bi moglo natjerati tek dio ovršenika – uglavnom građana koji su dosad neuredno plaćali komunalije, da savjesnije ispunjavaju svoje obveze. Što se tiče poslovnih subjekata, od onih 30-ak tisuća čiji su računi koncem 2010. bili pod blokadom zbog nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti, Fina će se teško uspjeti naplatiti. No, u velikom poslu koji je na sebe preuzela, primarno zahvaljujući širokoj ruci bivšeg ministra financija Ivana Šukera i ishitrenom zakonskom uratku u resoru financija, sada je odlučujeće da institucija koja je postala odgovorna za posao prisilne naplate, položi ispit zrelosti i transparentnosti. To će se pokazati po broju i osnovanosti pritužbi korisnika platnog prometa. Novim Zakonom o platnom prometu više se ne uređuju pitanja blokada računa od strane banaka kao ni zabrana obračunskog plaćanja u vrijeme blokade. Financijske instutucije koje obavljaju platni promet, lišene posla blokada i provedbe ovrhe, lišene su i svake odgovornosti za prisilnu naplatu. Sav rizik u pogledu zakonitosti ovršnog postupka – osnova za plaćanja, kamata, redosljeda naplate, u cijelosti snosi Fina. Kod svake ovrhe sada je odluka o provedbi sto posto Finina. Banke su izgubile kontrolnu ulogu, pa za svaku pogrešku koja se dogodi u prisilnoj naplati i eventualnu štetu koju bi pretrpjeli poslovni subjekti i građani odgovora jedino Fina. Ona trenutačno polaže svoj najveći test.

Autor: Suzana Varošanec
18. siječanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close