Njemački Ustavni sud konačno je donio dugo iščekivanu odluku o programu "izravnih monetarnih transakcija" (OMT) Europske središnje banke.

Od njegova pokretanja 2012. godine, takozvani OMT program omogućio je Europskoj središnjoj banci otkup, ukoliko se iskaže potreba za tim, neograničenih količina državnih obveznica problematičkih zemalja eurozone, uz uvjet da iste te zemlje pristanu na pravila europskog fonda za spas pod nazivom Europski mehanizam za stabilnost.Tisuće Njemaca obratile su se Ustavnom sudu i izrazile protivljenje OMT programu, tvrdeći da on krši 123. članak Sporazuma o funkcioniranju Europske unije, prema kojem je zabranjeno monetarno financiranje vlada eurozone te da isti njemačke građane kao porezne obveznike izlaže značajnim rizicima. Sud je sada izrazio da u potpunosti prihvaća argumente tužitelja te da OMT program uistinu krši primarne zakonske akte EU.

Pregovori ili referendum
No umjesto da izda formalnu presudu kojom bi ogradio Bundesbank i njemački parlament, što je mogao učiniti, Ustavni sud je cijeli slučaj predao Europskom sudu pravde radi donošenja konačne odluke. Na prvi pogled to se doima obećavajućim za tržišta, koja najvjerojatnije očekuju da će spomenuti sud lupiti štambilj na OMT program. No stvari nisu tako jednostavne. Njemački Ustavni sud nije se odrekao svojega prava na konačnu riječ glede toga jesu li potezi europskih institucija kompatibilni s njemačkim ustavom. Bude li Europski sud pravde protumačio sporazum te ustvrdio kršenje njemačkog ustava, njemački Ustavni sud ima ovlast primorati njemačku vladu i parlament da zatraže nove pregovore o samom sporazumu ili pokrenu referendum.Stoga je važno imati na umu da Ustavni sud od Europskog suda pravde ne traži odluku o tome je li OMT program kompatibilan s primarnim zakonskim aktima EU, već da ograniči taj program tako da postane kompatibilan s ustavotvornim sporazumima EU.

Njemački sud predlaže da bi navedeno zahtijevalo "prekid otkupa neograničene količine državnih obveznica određenih zemalja članica", uz jamstvo da Europska središnja banka neće riskirati ostvarivanje gubitka na državnim obveznicama.Potonje bi značilo viši status Europske središnje banke u odnosu na privatne posjednike obveznica, kao u slučaju grčkog "rezanja" koje je nametnuto vjerovnicima. Međutim, to bi previše opteretilo stabilizirajuće učinke OMT programa, koji počiva na pretpostavci da bi Europska središnja banka, a ne privatni ulagači, platila konačni račun u slučaju da neka država proglasi bankrot. Stoga bi se početna euforija investitora glede odluke njemačkog suda mogla pokazati kratkog vijeka i pokleknuti pred rastom kamatnih stopa.

Preraspodjela bogatstva 
Odluka njemačkog suda o prepuštanju odluke Europskom sudu pravde također će utjecati na učinkovitost OMT programa jer se Europska središnja banka neće usuditi kupovati državne obveznice prije presude. Razlog tomu je jednostavan: OMT program nikada nije bio pokrenut pa bi uporaba istoga u ovome trenu uskratila Europskom sudu pravde mogućnost odbijanja žalbe na temelju toga da nikakvi potezi dosad nisu bili ostvareni.Kada je riječ o suštini slučaja, njemački sud s pravom tvrdi da bi OMT program mogao dovesti do osjetne preraspodjele bogatstva među članicama eurozone zadrže li se kupljene obveznice do roka dospijeća. Gubitci u vidu otpisa od takvih obveznica teško bi pogodili porezne platiše u drugim zemljama zbog erozije profita državnih ministarstva financija od izdavanja zajmova u novcu kojega su sami tiskali. Naravno, i bilo kakvi fiskalni transferi potrebni za sprječavanje takvih gubitaka od otpisa također bi opteretili porezne obveznike.Treba priznati da je upalio trik kojim je Europska središnja banka smirila tržišta prebacivanjem rizika bankrota s pametnih investitora na vjerne porezne obveznike.

OMT program u biti je besplatno jamstvo protiv bankrota južnih država eurozone, čime se subvencionira povrat privatnih protoka kapitala na mjesta gdje se isti taj kapital prije uludo tratio. No već i to je dovoljno za legitimizaciju programa.Njemački sud također s punim pravom tvrdi da se otkup državnih obveznica problematičnih zemalja ne može smatrati monetarnom politikom te stoga prelazi okvire mandata Europske središnje banke. Nigdje u regionalnim političkim unijama na svijetu, ni u Sjedinjenim Američkim Državama, ni u Švicarskoj ne postoji inačica Europske središnje banke u pogledu ustanove koja pruža spas u naizgled bezizlaznim situacijama. Primjerice, premda američka Banka saveznih rezervi otkupljuje državne obveznice savezne vlade, ne otkupljuje obveznice financijski nesređenih država poput Kalifornije ili Illinoisa.Konačno, Ustavni sud s punim pravom se protivi cilju smanjenja premija kamatnih stopa na državne obveznice Europske središnje banke. Europska središnja banka, naime, tvrdi da želi unaprijediti prijenos monetarnih mjera. Međutim premije na kamatne stope glavni su mehanizam kojim se može izbjeći prekomjerno zaduživanje unutar eurozone. Budu li se države prekomjerno zaduživale, padaju izgledi da će moći otplatiti dugove pa vjerovnici zauzvrat traže više kamatne stope. Time se pak smanjuje njihova sklonost izdavanju zajmova.

Kreditni balon
Gospodarska kriza u južnoj Europi izvire iz inflacijskog kreditnog balona koji je nastao kao posljedica izostanka premija na kamatne stope, što je oduzelo konkuretnost osiromašenim državama. Diferencijali na kamatne stope, uključujući premije koje su odraz povećanog rizika izlaska iz eurozone i poravnavanja valutnog tečaja s ciljem ponovnog postizanja konkurentnosti od ključne su važnosti za dugoročni opstanak, stabilnost i učinkovitu raspodjelu sredstava monetarne unije. 

© Project Syndicate, 2014.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana